Asvejsko jezero

Asveja (blr. Асвейскае; rus. Освейское) jezero je u Gornjodvinskom rejonu Vitepske oblasti, na krajnjem severu Republike Belorusije. Jezero se nalazi nedaleko od granice sa Sebeškim rejonom Pskovske oblasti i sa Letonijom.

Asvejsko jezero
Koordinate	56° 03′ 09″ S; 28° 09′ 06″ I
Zemlje basena	Belorusija Vitepska oblast
Površina	52,8 km2
Pros. dubina	2 m
Maks. dubina	7,5 m
Zapremina	0,104 km3
Salinitet	0,125‰
Dužina obale1	33,4 km
Nad. visina	129,8 m
Asvejsko jezero
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi
1 Shore length is not a well-defined measure.

Sa površinom od 52,8 km² drugo je po veličini jezero u Belorusiji, posle jezera Narač. Protočno je jezero i njegov basen pripada basenu reke Zapadne Dvine.

Južno od jezera nalazi se varošica Asveja.

Fizičke karakteristike

Jezerska depresija ima ovalan oblik i proteže se u pravcu jugozapad-severoistok dužinom od 11,4 km, dok je maksimalna širina do 7,8 km. Obala je dosta ravna i jako slabo razuđena, a ukupna dužina obalske linije je 33,4 km. Obale su dosta niske i u najvećem delu zamočvarene.

U središnjem delu jezera nalazi se veliko ostrvo površine oko 4,85 km² (i visine do 30 metara). Prosečna dubina jezera je oko 2 metra, i čak 70% jezera je sa tim dubinama, dok je maksimalna dubina do 7,5 metara. Voda ima smanjen sadržaj minerala (oko 125 mg/l), a providnost je nešto preko 2 metra.

Protok vode kroz jezero je dosta slab, te je stepen eutrofikacije vode dosta visok. U jezero se uliva reka Vidrinka, nekoliko manjih potočića (od kojih većina tokom leta presuši), dok je preko kanala Degtjarovka povezano sa jezerom Lisna.

Oko 80% dna je prekriveno glinovitim i peskovitim muljem i sapropelom. Veće količine peskovitog mulja nalaze se duž severoistočne obale.

Živi svet

Kako jezero odlikuje visok stepen eutrofikacije, to znači da je gotovo cela površina jezera prekrivena gustom vegetacijom. Najgušća vegetacija je duž severoistočnih i severnih obala gde se floristički pojas pruža i do 400 metara od obale. Duž severozapadne obale nalazi se prostranije močvarno područje koje je pogodno za gnežđenje ptica močvarica (posebno su brojni crvenokljuni labudovi i mali galebovi). Dno je oslobođeno prisustva vegetacije jedino na dubinama većim od 3 metra.

Od ribljih vrsta u jezeru najbrojnije su deverika, smuđ, štuka, manić i šaran. Najbrojniji sisari su evropski dabar i bizamski pacov.

Vidi još

• Vitepska oblast
• Gornjodvinski rejon

Spoljašnje veze

• Индексный поиск по водоемам Беларуси: озеро Освейское.
• Belarusь: Эncыklapedыčnы davednіk / Rэdkal.: B. І. Sačanka і іnš. — Mn.: BelЭn, — 800 s. — 5000 эkz. —. 1995. ISBN 978-985-11-0026-8.
• Энцыклапедыя прыроды Беларусі. У 5-і т. Т.1 / Рэдкал.: І. П. Шамякін (гал. рэд.) і інш. — Мн.: БелСЭ, 1983. — Т. 1. — 575 с. — 10.000 экз.