Autolik (grč. Αὐτόλυκος) je u grčkoj mitologiji bio Odisejev deda. On je Odiseju i dao ime. Pošto se celog života suprotstavljao mnogim prinčevima, dao mu je ime Odisej, što znači „ljutit“, jer je smatrao da će on biti žrtva njegovih neprijateljstava. Ipak, zarekao se da ako Odisej dođe na Parnas da ukori svog dedu, da bi ublažio njegov gnev, daće mu deo svog poseda.[1]

Etimologija uredi

Njegovo ime znači pravi ili usamljeni vuk.[1]

Mitologija uredi

Bio je Hermesov sin, dok je njegovog brata blizanca Filamona začeo Apolon. Kao njegova majka se pominje Hiona, mada razni autori navode još neka imena. Pausanija je pisao da je njegova supruga bila Neera, ali je prema Homeru to bila Amfiteja, sa kojom je imao kćerku Antikleju, Odisejevu majku.[2] Hermes je svom sinu podario veštinu da krade, a da ne bude otkriven i sposobnost da se preobražava. On je ukrao Amintoru šlem koji je Odisej nosio tokom trojanskog rata.[3] Hermes mu je dao i sposobnost da preobražava životinje, rogate u nerogate i obratno. To je iskoristio da Sizifu ukrade goveda, a da ovaj nema dokaza protiv njega. Ipak, Sizif je primetio da se njegovo stado smanjuje, dok se Autolikovo povećava. Zato je sa donje strane kopita svojih krava utisnuo ili inicijale ili tvrdnju „ukrao Autolik“. Tokom noći Autolik je pokrao krave, ali ujutro su otisci na putu bili dovoljan dokaz. Sizif je pozvao susede da se obračunaju sa lopovom, a on sam u tom metežu je obišao oko kuće i na druga vrata pokucao Autolikovoj kćerki Antikleji, koju je obljubio, zbog čega je ona začela i rodila Odiseja.[1] Autolik je učestvovao u pohodu Argonauta. Prema nekim izvorima, bio je Jasonov deda.[3] Pominje se i kao jedan od mogućih učitelja Herakla. Naime, podučavao ga je „pesničenju“. On je ukrao i Ifitova goveda i prodao ih je Heraklu, koji ništa nije sumnjao. Ifit je optužio Herakla za krađu i on ga je zbog te uvrede bacio sa stene.[1]

Tumačenje uredi

Krađa obeležene stoke je čest motiv u grčkim mitovima, poput onog kada je Euriloh pokrao Helijeva goveda. Prema nekim navodima, mit koji govori kako Autolik potkrada Sizifa, pretvarajući životinje u drugi oblik podseća na priču o Jakovu i Labanu iz Knjige postojanja (XXIX—XXX).[1]

Drugi likovi uredi

Sin Dejmaha iz Tesalije, koji se zajedno sa svojom braćom Dejleontom i Flagijem pridružio Heraklu u pohodu na Amazonke, ali su se izgubili u Sinopu u Paflagoniji.[1] Jason ih je pronašao i priključio Argonautima. Ovaj Autolik se smatra osnivačem Sinopa, gde je bio obožavan kao bog i gde mu je izgrađeno proročište. Kada su Rimljani osvojili ovaj grad, njegovu statuu je Lukul preneo u Rim. Higin ga navodi kao sina Friksa i Kaliope.[2]

Izvori uredi

  1. ^ a b v g d đ Robert Grevs. 1995. Grčki mitovi. 6. izdanje. Nolit. Beograd.
  2. ^ a b „Greek Myth Index: Autolycus”. Arhivirano iz originala 29. 09. 2010. g. Pristupljeno 28. 07. 2010. 
  3. ^ a b Cermanović-Kuzmanović, A. & Srejović, D. 1992. Leksikon religija i mitova. Savremena administracija. Beograd.