Ahilova grobnica

место у грчкој митологији

Ahilova grobnica (tur. Beşiktepe tumulus) je tumul na trojanskoj visoravni u Maloj Aziji, za koji se smatra da je tradicionalna grobnica Ahila, starogrčkog heroja iz Trojanskog rata. Nalazi se na poluostrvu Biga u severozapadnom delu Anadolije u Turskoj, na području koje se i danas po svom istorijskom imenu naziva Troada ili Troas (grč. Τρωάς). Na ovom poluostrvu se takođe nalaze i ruševine Troje, arheološki lokalitet uvršten u Svetsku baštinu Uneska.

Tumul za koji se smatra da je Ahilov, istraživan sondažno još u 18. veku (Choiseul-Gouffier, 1786)

Opis područja uredi

Ceo region, ne samo ovaj tumul, karakteriše povezanost sa Ahilovom legendom, kako naziv samog područja – Ilijos – tako i mnogih lokacija. Na primer, ovde se nalazio starogrčki grad Ahilejon nazvan u čast Ahila. Njegovi ostaci se nalaze u blizini Anadolijskog grada Troada u današnjoj Turskoj. Kao manji grad (polis) helenističkog perioda cvetao je od 6. veka p. n. e., a na osnovu datiranja arheoloških nalaza postaje nenastanjen već od 2. veka p. n. e.[1] Danas je arheološko nalazište i turistička destinacija na obali Mediterana. Tu je po klasičnoj tradiciji sahranjen Ahil, heroj bitke u Troji. Pošto se na tom području nalazi veći broj velikih i manjih tumula ne može se znati sa tačnošću u kom je sahranjena legendarna ličnost.

Druge tradicije uredi

 
Aleksandar Veliki na Ahilovom grobu, slika Džovanija P. Paninija (c. 1719)

Prema predanju Aleksandar Veliki (356-323 p. n. e.) je tokom svog prolaska regionom posetio Ahilov grob da bi odao počast ratniku pretku na koga se ugledao. Ova scena česta je tema klasičnih umetnika. Na primer Đovani Paolo Panini (1692–1765), slikar iz baroknog perioda, prikazao je piramidu u pozadini da bi dočarao egzotičnu scenu, koja se dešava van okvira Rimskog carstva. Slika ima i svoj nastavak, nazvan "Aleksandar Veliki preseca Gordijski čvor"[2] u kome Panini u idealističnom kontekstu slavi veličanstvo starih vremena.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Marija Gimbutas, Shan M. M. Winn, Daniel Mitsuo Shimabuku (1989): Achilleion: a Neolithic settlement in Thessaly, Greece, 6400-5600 B.C., Institute of Archaeology, University of California, Los Angeles
  2. ^ Walters Art Museum, Cat.No.37.516

Spoljašnje veze uredi