Bazni tunel
Bazni/bazični tunel ili niskoležeći tunel[1][2] (engl. base tunnel) tip je tunela, uglavnom železničkog, koji se gradi kroz bazu planinskog prevoja. Ovaj tunel obično spaja dve doline približno iste nadmorske visine.[1]
Prvobitno se gradilo tako što su se probijale „klasične” železničke linije kroz planinski teren da bi se smanjila dužina prokopavanja (zbog tehničkih ograničenja i ograničenja budžeta), što je uglavnom za posledicu imalo duge i strme nagibe te mnogo krivina ili čak spirala. Takvi tuneli se ponekad takođe zovu kulminacijski tuneli, pogotovo ako postoji i bazni tunel koji prolazi kroz isti planinski masiv.
Bazni tuneli primenjuju suprotan pristup: nagibi se eliminišu ili barem svode na minimum, a krivine eliminušu, što za posledicu ima duže tunele na ruti ali su ukupne udaljenosti koje treba da se prevale kraće, što omogućava i veće brzine i manje troškove energije. Obično, postoji već napravljeni kulminacijski tunel te ne bi bilo moguće ili smisleno tunel graditi na još nižoj nadmorskoj visini.
[na slici je prikazana evakuaciona stanica baznog tunela Gotard, najdužeg železničkog tunela na svetu — 57 km (35 mi)]
Neki od najpoznatijih baznih tunela su:
- Gotardski bazni tunel (57,1 km, 2016), Švajcarska
- Montdambinski bazni tunel (57 km, projektovan 2012. ali trenutno neupotrebljiv), Francuska i Italija
- Brenerski bazni tunel (55 km, proj. 2025), Austrija i Italija
- Lečberški bazni tunel (34,6 km, 2007), Švajcarska
- Koralmski tunel (32,9 km, proj. 2022), Austrija
- Zemerinški bazni tunel (27,3 km, proj. 2025), Austrija
- Pahareski bazni tunel (24,7 km, još nije projektovan), Španija
- Cimerberški bazni tunel (20 km, još nije započet), Švajcarska
- Apeninski bazni tunel (18,5 km, 1934), Italija
- Čenerijski bazni tunel (15,4 km, proj. 2020), Švajcarska
- Furčki bazni tunel (15,4 km, 1982), Švajcarska
Bazni tuneli kroz Sangabrijelske planine predloženi su kao deo sistema Kalifornijske brze pruge.[3]
Vidi još
uredi- Visokoležeći kratki vododelni tunel (tunel s usponima s obeju strana i prelomom nivelete u sredini)
- Niskoležeći dugi vododelni tunel (tunel s jednim nagibom)
Reference
uredi- ^ a b „LZMK: tunel” (na jeziku: hrvatskom). enciklopedija.hr. Arhivirano iz originala 2. 6. 2016. g. Pristupljeno 2. 6. 2016. „... prema dubini u terenu: niskoležeći (bazni) tuneli, tuneli koji spajaju dvije doline približno iste nadmorske visine, visokoležeći kratki vododijelni tuneli s usponima s obiju strana i prijelomom nivelete u sredini tunela te niskoležeći dugi vododijelni tuneli s jednim nagibom.”
- ^ HINA (1. 6. 2016). „To je najduži željeznički tunel na svijetu: Gradili ga 17 godina” (na jeziku: hrvatskom). 24sata.hr. Arhivirano iz originala 2. 6. 2016. g. Pristupljeno 2. 6. 2016. „Novi tunel nazvan je "bazni" kako bi se razlikovao od "visinskog" tunela, izgrađenog u 19. stoljeću između 1872. i 1881. i dužine od petnaestak kilometara koji je iskopan u visini masiva Saint Gotthard.”
- ^ „Latest plan for California's high-speed rail calls for tunnel into San Fernando Valley”. Los Angles Daily News. 11. 4. 2016. Arhivirano iz originala 9. 6. 2016. g. Pristupljeno 9. 6. 2016.