Балкански смук
Balkanski smuk (latinski: Hierophis gemonensis) vrsta je zmije iz porodice Colubridae. Prisutna je u Italiji, Grčkoj (uključujući otoke), Albaniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Sloveniji, a prirodna staništa su joj mediteranska vegetacija, pašnjaci, planaže i seoski vrtovi. Iako je sve manje njezinih staništa, IUCN sveukupno smatra kako vrsta nije ugrožena.
| Hierophis gemonensis | |
|---|---|
| |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Tip: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Podred: | |
| Porodica: | |
| Rod: | |
| Binomno ime | |
| Hierophis gemonensis Laurenti, 1768
| |
| Sinonimi | |
|
Coluber gemonensis | |
Izgled uredi
Balkanski smuk je vitka zmija s glatkim ljuskama, dužine obično ispod 1 metra, a može se pronaći i do primjeraka dugačkih 130 cm. Glava je prilično različita od tijela i ima istaknute oči s okruglim zjenicama. Glava i prednji dio tijela maslinasto-sive su ili žućkasto-smeđe boje, s tamnim mrljama razdvojenim bljeljim dijelovima koji mogu oblikovati nepravilne šare. U nekim mjerilima često se pojavljuju male bijele mrlje. Nadalje, tamne mrlje obično su raspoređene u uzdužnim linijama koje daju prugasti efekt. Podočnjaci su bjelkasti ili blijedo žuti, s ponekim mrljama na stranama vrata, a ponekad i drugdje. Obično ima 19 ljuskica oko srednjeg dijela tijela, 160 do 187 na trbuhu i 80 do 116 ljuskica ispod repa.[1]
Rasprostranjenost i stanište uredi
Balkanskog smuka možemo naći u krajnjoj sjeveroistočnoj Italiji, na prostorima bivše Jugoslavije, Albaniji i kontinentalnoj Grčkoj, kao i na mnogim obalnim otocima. Prisutna je i na Kreti, Jonskim ostrvima, Euboeji, Kyteri i Karpatosu. Njezina tipična staništa su kamenita područja, obronci, grmlje, otvorena šuma, obalne ceste i ruševine.[1]
Način života uredi
Balkanski smuk je dnevna, prizemna vrsta, iako se ponekad proteže kroz nisko raslinje. Brza je i spretna te se hrani gušterima, velikim insektima poput skakavaca, pticama i malih sisavaca. Ženke polažu nakupine od četiri do deset jajašaca čiji promjer iznosi 17 mm. Zimi hibernira u mjestima kao pukotine stijena, životinjskih jazbinama ili gospodarske zgrade, a ponekad će nekoliko jedinki dijeliti prostore.
Status zaštite uredi
Balkanski smuk ima širok raspon i uobičajena je u većem broju. Nisu utvrđene posebne prijetnje, ali ona je izložena gubitku staništa kroz poljoprivredu, požar i zagađenje. IUCN po ugroženosti ju je svrstao u "najmanji stepen zabrinutosti".[2]
Reference uredi
- ^ a b Arnold, E. Nicholas (2002). Field Guide: Reptiles & Amphibians of Britain & Europe. Collins & Co.
- ^ Lymberakis; P.; Ajtic, R. (2009). „Hierophis gemonensis”. IUCN Red List of Threatened Species. doi:10.2305/IUCN.UK.2009.RLTS.T61510A12496555.en..
Literatura uredi
- Šukalo G. (2022). Gmizavci Republike Srpske - Banja Luka: Prirodno-matematički fakultet, Univerzitet u Banjoj Luci, (Banja Luka: Vilux). ISBN 978-99976-86-03-9.
- Veith, G. (1991). Die Reptilien Bosniens und der Herzegowina. 1. Herpetozoa 3(3-4): 97-196