Baltička mitologija

Baltička mitologija jeste termin i oblast izučavanja mitologije baltičkog naroda koja potiče iz baltičkog paganizma i nastavlja se nakon hristijanizacije u baltički folklor.

Istorija

uredi

Baltička mitologija potiče iz protoindoevropske mitologije. Baltički region je bio jedan od poslednjih regiona Evrope koji je hristijanizovan, proces koji je započeo u 15. veku i nastavio se najmanje jedan vek kasnije. Iako nijedan izvorni tekst nije sačuvan sa detaljima o mitologiji baltičkih naroda tokom paganskog perioda, saznanja o takvim verovanjima mogu se steći iz rimskih i nemačkih hronika, iz kasnijeg folklora, iz etimologije i iz rekonstrukcija komparativne mitologije.[1]

Dok su rane hronike (14. i 15. vek) bile u velikoj meri proizvod misionara koji su nastojali da iskorene domorodački paganizam baltičkih naroda, bogat materijal opstaje u baltičkom folkloru. Ovaj materijal je bio od posebne vrednosti u indoevropskim studijama jer ga, kao i baltički jezici, naučnici smatraju izrazito konzervativnim, odražavajući elemente protoindoevropske religije. Indoevropski božanski blizanci su posebno dobro predstavljeni kao Dieva dēli (letonski „sinovi božji“) i Dievo sūneliai (litvanski „sinovi božji“). Prema narodnom predanju, oni su deca Dievasa (litvanski i letonski - vidi protoindoevropski * Dieus). Sa braćom i njihovim ocem su povezane dve boginje; personifikovano Sunce, Saule (letonski „sunce“) i Saules meita (letonski „Sunčeva ćerka“).[2]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Puhvel 1989, str. 222–229
  2. ^ Mallory & Adams (1997:163).

Literatura

uredi
  • Leeming, David Adams (2005). „Germanic mythology”. The Oxford Companion to World Mythology. Oxford: Oxford University Press. ISBN 978-0-19991-648-1. 

Dodatna literatura

uredi
  • Balode-Anelauskaitė, Laimutė. "Baltic names of deities in the hydronyms of Latvia and Lithuania". In: Perspectives of Baltic philology. 1 / ed. by Jowita Niewulis-Grablunas, Justyna Prusinowska, Ewa Stryczyńska-Hodyl. Poznań: Wydawnictwo Rys, 2008. pp. 21-40. Niewulis-Grablunas, Jowita (2008). Perspectives of Baltic Philology. Wydawnictwo Rys. ISBN 9788360517321. 
  • Běťáková, Marta Eva; Blažek, Václav. Encyklopedie baltské mytologie. Běťáková, Marta Eva; Blažek, Václav (2012). Encyklopedie baltské mytologie. Praha: Libri. ISBN 978-80-7277-505-7. 
  • Bojtár, Endre (1999). Foreword to The Past: A Cultural History of the Baltic People. Central European University Press. ISBN 978-963-9116-42-9. JSTOR 10.7829/j.ctt1cgf840. 
  • Brückner, A. (1922). „Osteuropäische Götternamen. Ein Beitrag zur vergleichenden Mythologie” [Eastern European names of gods. A contribution to comparative mythology]. Zeitschrift für vergleichende Sprachforschung auf dem Gebiete der Indogermanischen Sprachen (na jeziku: nemački). 50 (3/4): 161—197. JSTOR 40847373. 
  • Calin, Didier. Indo-European Poetics and the Latvian Folk Songs. Riga: 1996. Thesis (expanded version).
  • Dini P. U., Mikhailov N. "Materiali preliminari per una bibliografia della Mitologia baltica. In: Res Balticae, Nr. 03, 1997. pp. 165-213.
  • Dini P. U., Mikhailov N. "Materiali preliminari per una bibliografia della Mitologia Baltica. II. In: Res Balticae, Nr. 7, 2001. pp. 101–116.
  • Eckert, Rainer (januar 1998). „On the Cult of the Snake in Ancient Baltic and Slavic Tradition (based on language material from the Latvian folksongs)”. Zeitschrift für Slawistik. 43 (1). S2CID 171032008. doi:10.1524/slaw.1998.43.1.94. 
  • Vėlius, Norbertas. Senovės baltų pasaulėžiūra: struktūros bruožai [The World Outlook of the Ancient Balts]. Vilnius: Mintis, 1983.
  • Young, Francis, ur. (2022). Pagans in the Early Modern Baltic. ISBN 9781802700213. doi:10.1515/9781802700213. .
  • Zaroff, Roman. "Some aspects of pre-Christian Baltic religion". In: New researches on the religion and mythology of the Pagan Slavs. Edited by Patrice Lajoye. Paris: Lingva, 2019. pp. 183–219.
  • Lietuvių mitologija. T. 3. Sudarė N. Vėlius ir G. Beresnevičius. Vilnius: Mintis, 2004.