Bafinova zemlja (engl. Baffinisland)[3] je jedno od kanadskih arktičkih ostrva u teritoriji Nunavut, i deo je kanadskog arktičkog arhipelaga.

Bafinova zemlja
Bafinova zemlja, Arktički okean
Geografija
LokacijaCanada Nunavut#Canada
Površina507.451 km2
Visina2.147 m
Najviši vrhMaunt Odin
Administracija
Najveći gradIkaluit
Demografija
Stanovništvo13039  (2021[1][2])
Gustina st.0,03 stan./km2

To je najveće kanadsko ostrvo i peto po veličini u svetu sa teritorijom[4] od 507.451 km². Ima populaciju od 11000 stanovnika i gustinu naseljenosti od 0,02 stanovnika po km².

Severoistočna obala Bafinovog ostrva, sa vidljivim glečerom

Prvi Evropljanin koji je otkrio ostrvo 1576. je Martin Frobišer.[4] Oko 1615—1616. Vilijam Bafin je istraživao južnu obalu ostrva tražeći morski put prema severozapadu. U devetnaestom veku arktički istraživač Edvard Pari je nazvao ostrvo u njegovu čast.[5]

Geografija uredi

Ikaluit, glavni grad Nunavuta, nalazi se na jugoistočnoj obali. Do 1987, ime grada je bilo Frobišer Bej, po istoimenom zalivu u kojem je lociran.[6] Bafinove planine (Baffin Mountains) se protežu uz severoistočnu obalu ostrva i deo su Arktičkih Kordiljera (Arctic Cordillera). Maunt Odin (Mount Odin) je najviši vrh sa visinom 2143 do 2147 m. Dva najveća jezera su jezero Netiling (Nettilling Lake), 5.066 km² i jezero Amadjuak (Amadjuak Lake). U središnjem delu ostrva se nalazi Barnesova ledena kapa (Barnes ice cap), koja sa polako smanjuje od 60-ih godina 20. veka.[7]

Na jugu se nalazi Hadsonov moreuz, koji odvaja Bafinovo ostrvo od kopna Kvebeka.[8] Južno od zapadnog kraja ostrva nalazi se moreuz Fjuri i Hekla,[9] koji odvaja ostrvo od poluostrva Melvil[10] na kopnu. Na istoku su Dejvisov moreuz[11] i Bafinov zaliv,[12] sa Grenlandom iza njega.[8] Foks basen,[13] zaliv Butija[14] i Lankaster Saund[15] odvajaju Bafinovo ostrvo od ostatka Arktičkog arhipelaga na zapadu i severu.

Bafinove planine se prostiru duž severoistočne obale ostrva i deo su arktičkih Kordiljera. Najviši vrh je planina Odin, sa nadmorskom visinom od najmanje 2.143 m (7.031 ft), iako neki izvori navode 2.147 m (7.044 ft).[16][17] Još jedan značajan vrh je planina Asgard, koja se nalazi u nacionalnom parku Aujuituk, sa nadmorskom visinom od 2.011 m (6.598 ft). Za planinu Tor, sa nadmorskom visinom od 1.675 m (5.495 ft), se kaže da ima najveći čisto vertikalni pad (oštra strana litice) od bilo koje planine na Zemlji, na 1.250 m (4.100 ft).[18] Planina Šarat,[19] sa nadmorskom visinom od 422 m (1.385 ft) i prominencijom od 67 m (220 ft) nalazi se na Bafinovom ostrvu. Planina je dobila ime po geologu Šaratu Kumaru Roju, glavnom kustosu geologije u Prirodnjačkom muzeju Fild u Čikagu. Roj, rodom iz Indije, studirao je u Indiji i Londonu, a stekao doktorat na Univerzitetu u Čikagu. Ubrzo nakon što je počeo da radi u Fild Museumu, pridružio se Roson-Makmilanovoj ekspediciji 1927-1928 na Bafinovo ostrvo i Labrador. Ova 15-mesečna ekspedicija počela je juna 1927.

Dva najveća jezera na ostrvu leže u južnom centralnom delu ostrva: jezero Netiling (5.542 km2 [2.140 sq mi]) i jezero Amadjuak (3.115 km2 [1.203 sq mi]) južnije.[20][21][22]

Klima uredi

Klima Ikaluita (Ikaluitski aerodrom)
WMO ID: 71909; koordinate 63° 45′ N 68° 33′ W / 63.750° S; 68.550° Z / 63.750; -68.550 (Iqaluit Airport); elevacija: 33,5 m (110 ft); 1981–2010 normale, ekstremi 1946–sadašnjost
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Indeks subjektivne toplote 3,3 5,2 4,3 5,1 13,3 21,7 27,8 27,6 18,8 8,6 4,8 3,4 27,8
Apsolutni maksimum, °C (°F) 3,9
(39)
5,7
(42,3)
4,2
(39,6)
7,2
(45)
13,3
(55,9)
22,7
(72,9)
26,7
(80,1)
25,5
(77,9)
18,3
(64,9)
9,1
(48,4)
5,6
(42,1)
3,7
(38,7)
26,7
(80,1)
Srednji maksimum, °C (°F) −8,1
(17,4)
−9,1
(15,6)
−4,1
(24,6)
0,8
(33,4)
5,9
(42,6)
14,4
(57,9)
21,3
(70,3)
18,2
(64,8)
11,6
(52,9)
4,9
(40,8)
0,9
(33,6)
−2,6
(27,3)
21,8
(71,2)
Maksimum, °C (°F) −22,8
(−9)
−23,3
(−9,9)
−18,3
(−0,9)
−9,4
(15,1)
−1,2
(29,8)
6,8
(44,2)
12,3
(54,1)
10,5
(50,9)
5,2
(41,4)
−1,0
(30,2)
−8,3
(17,1)
−17,0
(1,4)
−5,6
(21,9)
Prosek, °C (°F) −26,9
(−16,4)
−27,5
(−17,5)
−23,2
(−9,8)
−14,2
(6,4)
−4,4
(24,1)
3,6
(38,5)
8,2
(46,8)
7,1
(44,8)
2,6
(36,7)
−3,7
(25,3)
−12,0
(10,4)
−21,3
(−6,3)
−9,3
(15,3)
Minimum, °C (°F) −30,9
(−23,6)
−31,7
(−25,1)
−28,1
(−18,6)
−18,9
(−2)
−7,6
(18,3)
0,5
(32,9)
4,1
(39,4)
3,6
(38,5)
−0,1
(31,8)
−6,4
(20,5)
−15,8
(3,6)
−25,5
(−13,9)
−13,1
(8,4)
Srednji minimum, °C (°F) −38,8
(−37,8)
−40,5
(−40,9)
−37,9
(−36,2)
−29,4
(−20,9)
−17,0
(1,4)
−3,6
(25,5)
1,0
(33,8)
0,4
(32,7)
−4,6
(23,7)
−16,1
(3)
−26,2
(−15,2)
−35,2
(−31,4)
−41,6
(−42,9)
Apsolutni minimum, °C (°F) −45,0
(−49)
−45,6
(−50,1)
−44,7
(−48,5)
−34,2
(−29,6)
−26,1
(−15)
−10,2
(13,6)
−2,8
(27)
−2,5
(27,5)
−12,8
(9)
−27,1
(−16,8)
−36,2
(−33,2)
−43,4
(−46,1)
−45,6
(−50,1)
Indeks subjektivne hladnoće −64 −66 −62 −53 −36 −19 −7 −9 −19 −43 −57 −60 −66
Količina padavina, mm (in) 19,7
(0,776)
18,7
(0,736)
18,7
(0,736)
27,5
(1,083)
29,2
(1,15)
33,0
(1,299)
51,9
(2,043)
69,5
(2,736)
55,2
(2,173)
33,3
(1,311)
27,2
(1,071)
19,9
(0,783)
403,7
(15,894)
Količina kiše, mm (in) 0,0
(0)
0,0
(0)
0,0
(0)
0,2
(0,008)
3,1
(0,122)
23,8
(0,937)
51,9
(2,043)
68,6
(2,701)
42,2
(1,661)
6,8
(0,268)
0,6
(0,024)
0,0
(0)
197,2
(7,764)
Količina snega, cm (in) 21,7
(8,54)
21,0
(8,27)
21,6
(8,5)
31,5
(12,4)
27,6
(10,87)
9,3
(3,66)
0,0
(0)
0,9
(0,35)
13,2
(5,2)
29,4
(11,57)
29,7
(11,69)
23,4
(9,21)
229,3
(90,28)
Dani sa padavinama (≥ 0.2 mm) 11,4 11,1 11,8 13,1 12,0 10,9 12,5 15,3 15,0 14,0 13,2 12,2 152,2
Dani sa kišom (≥ 0.2 mm) 0,0 0,1 0,0 0,3 1,4 7,4 12,7 16,7 10,6 2,2 0,3 0,0 51,6
Dani sa snegom (≥ 0.2 cm) 12,2 11,6 12,7 13,4 12,0 3,9 0,1 0,5 7,2 13,7 13,8 12,3 113,5
Relativna vlažnost, % 65,3 64,6 65,4 72,8 76,4 72,6 69,4 72,6 75,6 78,1 76,6 71,5 71,7
Sunčani sati — mesečni prosek 32,4 94,0 172,2 216,5 180,5 200,2 236,8 156,8 87,9 51,4 35,6 12,6 1.476,8
Sunčano vreme — mesečni procenti 18,5 39,0 47,4 48,2 31,9 32,5 39,3 31,0 22,4 16,8 17,7 8,9 29,5
UV indeks 0 0 1 2 4 4 4 3 2 1 0 0 1,8
Izvor #1: Environment and Climate Change Canada[23][24][25][26][27][28][29] i Vremenski atlas[30]
Izvor #2: Météo Climat[31][32]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Population and dwelling counts: Canada, provinces and territories, and census subdivisions (municipalities), Nunavut”. Statistics Canada. 9. 2. 2022. Pristupljeno 19. 2. 2022. 
  2. ^ Does not include Kinngait (1,396) and Qikiqtarjuaq (593). Both of which do not lie on Baffin Island proper
  3. ^ Baffin Island / Île de Baffin (Formerly Baffin Land)
  4. ^ a b Mišić, Milan, ur. (2005). Enciklopedija Britanika. A-B. Beograd: Narodna knjiga : Politika. str. 114. ISBN 86-331-2075-5. 
  5. ^ „Baffin Island | island, Nunavut, Canada | Britannica”. www.britannica.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 18. 1. 2022. 
  6. ^ „About Iqaluit: History & Milestones”. Arhivirano iz originala 2019-04-19. g. 
  7. ^ „Is Baffin Island on your bucket list?”. Keep Exploring (na jeziku: engleski). 4. 12. 2017. Pristupljeno 18. 1. 2022. 
  8. ^ a b „The Atlas of Canada - Search”. archive.is. 1. 1. 2013. Arhivirano iz originala 1. 1. 2013. g. 
  9. ^ „Fury and Hecla Strait”. Arhivirano iz originala 2. 10. 2012. g. Pristupljeno 13. 10. 2012. 
  10. ^ „The Atlas of Canada - Search”. archive.is. 1. 1. 2013. Arhivirano iz originala 1. 1. 2013. g. 
  11. ^ „The Atlas of Canada - Search”. archive.is. 1. 1. 2013. Arhivirano iz originala 1. 1. 2013. g. 
  12. ^ „Baffin Bay”. 2. 4. 2004. Arhivirano iz originala 6. 10. 2012. g. 
  13. ^ „The Atlas of Canada - Search”. archive.is. 1. 1. 2013. Arhivirano iz originala 1. 1. 2013. g. 
  14. ^ „The Atlas of Canada - Search”. archive.is. 1. 1. 2013. Arhivirano iz originala 1. 1. 2013. g. 
  15. ^ „The Atlas of Canada - Search”. archive.is. 1. 1. 2013. Arhivirano iz originala 1. 1. 2013. g. 
  16. ^ „Mount Odin, Nunavut”. Peakbagger.com. 
  17. ^ „Mount Odin at the Atlas of Canada”. Arhivirano iz originala 25. 6. 2012. g. Pristupljeno 6. 10. 2007. 
  18. ^ „Mount Thor -The Greatest Vertical Drop on Earth!”. 19. 11. 2012. [mrtva veza]
  19. ^ Mount Sharat
  20. ^ „Nunavut – Lake Areas and Elevation (lakes larger than 400 square kilometres)”. 
  21. ^ „The Atlas of Canada - Search”. archive.is. 1. 1. 2013. Arhivirano iz originala 1. 1. 2013. g. 
  22. ^ „The Atlas of Canada - Search”. archive.is. 1. 1. 2013. Arhivirano iz originala 1. 1. 2013. g. 
  23. ^ „Iqaluit A”. Canadian Climate Normals 1981–2010. Environment and Climate Change Canada. 31. 10. 2011. Climate ID: 2402590. Arhivirano iz originala 16. 5. 2017. g. Pristupljeno 24. 2. 2014. 
  24. ^ „July 2008”. Canadian Climate Data. Environment and Climate Change Canada. 31. 10. 2011. Climate ID: 2402592. Arhivirano iz originala 10. 6. 2016. g. Pristupljeno 14. 5. 2016. 
  25. ^ „March 1999”. Canadian Climate Data. Environment and Climate Change Canada. 31. 10. 2011. Climate ID: 2402590. Arhivirano iz originala 10. 6. 2016. g. Pristupljeno 14. 5. 2016. 
  26. ^ „September 2010”. Canadian Climate Data. Environment and Climate Change Canada. 31. 10. 2011. Climate ID: 2402592. Arhivirano iz originala 10. 6. 2016. g. Pristupljeno 14. 5. 2016. 
  27. ^ „October 2015”. Canadian Climate Data. Environment and Climate Change Canada. 31. 10. 2011. Climate ID: 2402592. Arhivirano iz originala 10. 6. 2016. g. Pristupljeno 14. 5. 2016. 
  28. ^ „December 2010”. Canadian Climate Data. Environment and Climate Change Canada. 1. 11. 2019. Climate ID: 2402592. Arhivirano iz originala 10. 6. 2016. g. Pristupljeno 14. 5. 2016. 
  29. ^ „June 2019”. Canadian Climate Data. Environment and Climate Change Canada. 1. 11. 2019. Climate ID: 2402592. Pristupljeno 1. 11. 2019. 
  30. ^ „Iqaluit, Canada - Detailed climate information and monthly weather forecast”. Weather Atlas (na jeziku: engleski). Yu Media Group. Pristupljeno 2019-07-06. 
  31. ^ „Météo climat stats for Iqaluit”. Météo Climat. Pristupljeno 23. 2. 2022. 
  32. ^ „Météo climat stats for Iqaluit”. Météo Climat. Pristupljeno 23. 2. 2022. 

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi