Bezvučni zubni frikativ

Bezvučni zubni ili dentalni frikativ jeste suglasnik koji se koristi u pojedinim govornim jezicima. Simbol u Međunarodnom fonetskom alfabetu koji predstavlja ovaj zvuk je /θ/. Zubni frikativi se često nazivaju i međuzubnm frikativima, jer su često izgovoreni pomoću jezika postavljenog između gornjih i donjih zuba, za razliku od ostalih alveolarnih/zubnih suglasnika, pri čijem se izgovoru jezik oslanja iza gornjih zuba. Među približno 60 svetskih jezika sa 10 miliona ili više govornika, samo engleski, arapski, španski (kastiljanski), burmanski i grčki poseduju ovaj suglasnik. Govornici jezika ili dijalekata gde je ovaj glas odsutan vrlo često imaju problema sa izgovorom ovog glasa ili sa razlikovanjem od njemu bliskih glasova (pogotovo ako izgovor ovog glasa nije usvojen u detinjstvu), te ga zamenjuju glasovima kao što su /s/, /t/ ili /f/. Ovaj suglasnik je poznat po tome što je iščezao iz mnogih jezika (na primer, od germanskih jezika ga poseduju samo engleski i islandski jezik.

Karakteristike

Karakteristike bezvučnog dentalnog frikativa:

• Način artikulacije je frikativni, što znači da je proizveden usmeravanjem protoka vazdušne struje iz pluća niz jezik do mesta artikulacije, na kome je usredsređena na oštre ivice skoro stisnutih zuba, uzrokujući turbulenciju, koja nije visokoturbulentna kao kod sibilanata.
• Mesto artikulacije je zubno što znači da vrh jezika dodiruje zube.
• Fonacija je bezvučna, što znači da glasne žice ne trepere tokom artikulacije.

Pojava

Primeri jezika gde se javlja ova fonema:

Jezik		Reč	IPA	Značenje	Napomene
albanski		thotë	[θɔtə]	'reći'
arapski	savremeni standardni	ثابت	[ˈθaːbit]	'preduzeće'
amami-ošima jezik		[θeda]		'sunce'
arapaho		yoo3on	[jɔːθɔn]	'pčela'
baškirski		uҫal	[uθɑɫ]	'ljut'
berberski	kabilski	faṯ	[faθ]	'seći'
berta		[θɪ́ŋɑ̀]		'jesti'
burmanski		thuuu	[θòʊ̃]	'tri'
kornijski		eth	[ɛθ]	'osam'
emilijansko-romanjolski		faza	[ˈfaːθɐ]	'lice'
engleski		thin	[θɪn]	'tanak'
galicijski		cero	[θeɾo]	'nula'
grčki		θάλασσα	[ˈθalasa]	'more'
gvenski		[riθo]		'oko'
gvičin		thał	[θaɬ]	'pantalone'
han		nihthän	[nihθɑn]	'želim'
harsusi		[θəroː]		'dva'
hebrejski	irački	עברית	[ʕibˈriːθ]	'hebrejski jezik'
	jemenitski		[ʕivˈriːθ]
hlai	Basadung	[θsio]		'jedan'
karenski	s'gau	[θø˧]		'tri'
karuk		[jiθa]		'jedan'
meskvaki		[nɛθwi]		'tri'
kvama		[mɑ̄ˈθíl]		'smejati se'
[[|Leonski jezik|leonski]]		ceru	[θeɾu]	'nula'
loredijakarkar		[θar]		'četiri'
masanski		[faθ]		'five'
sanič		TÁŦES	[teθʔəs]	'osam'
sardinijski	nuoreze	petha	[pɛθa]	'meso'
šoni		nthwi	[nθwɪ]	'tri'
siju	nakota	?	[ktũˈθa]	'četiri'
španski	kastiljanski	cazar	[kaˈθar]	'loviti'
svahili		thamini	[θɑmini]	'vrednost'
tanakros		thiit	[θiːtʰ]	'žar'
toda		உஇனபஒத	[wɨnboθ]	'devet'
turkmenski		sekiz	[θekið]	'osam'
tutčonski	severni	tho	[θo]	'pantalone'
	južni	thü	[θɨ]
jumanski	havasupaj	[θerap]		'pet'
	hualapaj	[θarap]
	javapaj	[θerapi]
volajta		shiththa	[ɕiθθa]	'cvet'
velški		saith	[saiθ]	'sedam'
čuanški		saw	[θaːu˨˦]	'jezik'