Википедија

Bibliotekarstvo

Bibliotekarstvo je interdisciplinarna nauka koja se bavi funkcionisanjem, organizaciojom i potrebama biblioteka. U današnje vreme raširena je upotreba računara u bibliotekama, što omogućuje bržu pretragu i pronalaženje knjiga, bilo tematskom pretragom, piscu, ili ključnim rečima, pošto su knjige klasifikovane koristeći neki od raspoloživih klasifikacionih sistema. Ona se bavi prikupljanjem, organizovanjem, čuvanjem, i širenjem informacija. Martin Šretinger, bavarski bibliotekar, skovao je naziv discipline u okriru svog rada (1808–1828) sa naslovom Versuch eines vollständigen Lehrbuchs der Bibliothek-Wissenschaft oder Anleitung zur vollkommenen Geschäftsführung eines Bibliothekars.[1] Umesto da klasifikuje informacije na bazi prirode elemenata, kao što je to ranije rađeno u bavarskoj biblioteci, Šretinger je organizovao knjige po abecednom redu.[2] Prvu američku školu za bibliotekarstvo osnovao je Melvil Djui na Univerzitetu Kolumbija 1887. godine.[3][4]

Istorijski gledano, bibliotekarstvo je takođe uključeneno u arhivistiku. Arhivistika pokazuje kako su izvori informacija organizovani da služe potrebama izabranih korisničkih grupa, način na koji ljudi komuniciraju sa klasifikacionim sistemima i tehnologijom, kako se informacije stiču, kako su ljudi obučeni i edukovani za karijere u bibliotekama, pravni status biblioteka i informacionih resursa i primenjene nauke računarske tehnologije koja se koristi u dokumentaciji i upravljanje zapisima. Akademske studije u biblioteci obično uključuju prikupljanje menadžmenta, informacionih sistema i tehnologija, metode istraživanja, katalogizaciju i klasifikaciju, očuvanje, referenca, statistike i upravljanja. Bibliotekarstvo se konstantno razvija, obuhvatajući nove teme kao što su upravljanje bazama podataka, informacije o arhitekturi i upravljanje znanjem, između ostalih.

Ne postoji opšte dogovorena podela između pojmova bibliotekarska nauka i bibliotekarstvo, te su u određenoj meri međusobno zamenjivi, i moguće je da se najznačajnije razlikuju u konotaciji. Najčešće se koristi pojam bibliotekarska nauka ili bibliotekarske studije (LIS).[5] Većina bibliotekara smatra to samo terminološkom varijacijom, koja ima za cilj da se naglase naučne i tehničke osnove subjekta i njegov odnos sa informatičkom naukom. LIS ne treba mešati sa teorijom informacija, matematičkim proučavanjem koncepta informacija. Bibliotečka filozofija je bila poređena sa bibliotekarskom naukom kao proučavanjem ciljeva i motivacija bibliotekarstva nasuprot razvoju i usavršavanju tehnika.[6]

Istorija uredi

Rana istorija uredi

U Ugaritu u Siriji iskopavanju su otkrili Dvorsku biblioteku, hram biblioteku, i dve privatne biblioteke koje datiraju iz oko 1200 p. n. e, sa diplomatskim tekstovima, kao i poezije i drugih književnih oblika. Legendarna Aleksandrijska biblioteka je možda najpoznatiji primer rane biblioteke, procvat u 3. veku pre nove ere, a možda inspirisan od strane Dimitrija Falera.

Drevni pronalazci informacija uredi

Jedan od kustosa carske biblioteke u dinastiji Han veruje se da je bio prvi koji je uspostavio biblioteku klasifikacije sistema i prvu knjigu notacije. U to vreme katalog biblioteke je bio napisan na finoj svili i čuvao se u svilenim torbama.

19. vek uredi

Tomas Džeferson, čija je biblioteka bila u Monticelu koja se sastojala od hiljada knjiga, osmislio sistem klasifikacije inspirisan Bakonovom metodom, koji grupisane knjige, manje ili više po temi nego po abecednom redu, kao što je prethodno urađeno. Džeferson kolekcija je postala jezgro prve nacionalne zbirke Sjedinjenih Država kada je prebačena u Kongres, kada je požar uništio Kongresnu biblioteku tokom rata 1812. godin. Džeferson Zbirka je početak onoga što danas poznajemo kao Kongresna biblioteka.

Prvi udžbenik bibliotekarstva objavio je Martin Šretinger 1808. godine, zatim knjige Johana Georga Seizingera i drugih.

20. vek uredi

U engleskom govornom području termin „bibliotekarstvo“ izgleda da je korišćen prvi put 1916. u knjizi „Pendžab Biblioteka bukvar“ autora Asu Don Dikinson, koju je objavio Univerzitet u Pendžabu, Lahor (Pakistan). Ovaj univerzitet je prvi u Aziji počneo nastavu bibliotečke nastave. „Pendžab Biblioteka bukvar“ je prvi udžbenik bibliotekarstva na engleskom jeziku bilo gde u svetu. Prvi udžbenik u Sjedinjenim Državama je „Priručnik za biblioteke ekonomije“, koji je objavljen u 1929. Kasnije, termin je korišćen u naslovu S. R. Ranganathana Pet zakona bibliotekarstva, objavljen 1931, a u naslovu 1933. knjige Li Pirs Batler,Uvod u bibliotekarstvo. Batler je novi pristup zagovarao koristeći kvantitativnih metoda i ideju društvenih nauka, sa ciljem korišćenja bibliotekarstva za društvene potrebe za informacijama. Ovo istraživanje je zasnovano na „biblioteci ekonomije“, koja je uglavnom ograničena na praktične probleme u administraciji biblioteka. Prerada Raganathanih zakona je objavljena 1995. koji uklanja stalne reference na knjige. Majkl Gormanovih Pet novih zakona bibliotekarstva uključuju znanja i informacija u svim oblicima, omogućavajući digitalne informacije koje treba razmotriti.

U poslednje vreme, uz rast digitalne tehnologije, na terenu su pod velikim uticajem koncepcije informatike. Iako je osnovno razumevanje od ključne važnosti i za istraživanje i praktični rad(na primer, korišćenje online društvenih mreža u bibliotekama, oblast nauke informacija ostala je u velikoj meri daleka, kako u obuci tako i u istraživanju interesa.

Obuka u bibliotekarstvu uredi

Većina stručnih bibliotekara zahtevaju profesionalnu postdiplomsku diplomu u bibliotekačkoj nauci ili jedan od njegovih ekvivalentnih termina bibliotekarstvu i informacione nauke. U Sjedinjenim Državama i Kanadi sertifikat obično dolazi iz stepena mastera, odobrava ga Američka asocijacija biblioteka-akreditovane institucije, tako da čak i nenaučnog bibliotekari imaju akademsku pozadinu. U Velikoj Britaniji, međutim, bilo je poteza da proširi uslove ulaska u profesionalnu obuku bibliotekara, da takve kvalifikacije, ili iskustvo, drugih disciplina postane prihvatljivije. U Australiji, više institucija nudi diplome koje prihvata Australijska biblioteka i informatički savez.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Deutsche Biographie – Schrettinger, Martin”. www.deutsche-biographie.de. Pristupljeno 31. 03. 2016. 
  2. ^ Buckland, M (12. 6. 2005). „Information schools: a monk, library science, and the information age” (PDF). 
  3. ^ „Dewey Resources”. OCLC. 2014. 
  4. ^ „Versuch eines vollständigen Lehrbuchs der Bibliothek-Wissenschaft. Oder, Anleitung zur vollkommenen Geschäftsführung eines Bibliothekars. In wissenschaftlicher Form abgefasst. München. (2 bind).”. Google books. 
  5. ^ „Accreditation Frequently Asked Questions:What is the difference between the MLS, the MILS, the MLIS, etc.?”. American Library Association. American Library Association. 2017. Pristupljeno 8. 03. 2017. 
  6. ^ Cossette, Andre (2009). Humanism and Libraries: An Essay on the Philosophy of Librarianship. Duluth, MN: Library Juice Press. 

Literatura uredi

  • Åström, Fredrik (2008-09-05). „Formalizing a discipline: The institutionalization of library and information science research in the Nordic countries”. Journal of Documentation. 64 (5): 721—737. doi:10.1108/00220410810899736. 
  • Bawden, David; Robinson, Lyn (20. 8. 2012). Introduction to Information Science. American Library Association. ISBN 978-1555708610. 
  • Järvelin, Kalervo; Vakkari, Pertti (januar 1993). „The evolution of library and information science 1965–1985: A content analysis of journal articles”. Information Processing & Management. 29 (1): 129—144. doi:10.1016/0306-4573(93)90028-C. 
  • McNicol, Sarah (mart 2003). „LIS: the interdisciplinary research landscape”. Journal of Librarianship and Information Science. 35 (1): 23—30. S2CID 220912521. doi:10.1177/096100060303500103. 
  • Dick, Archie L. (1995). „Library and Information Science as a Social Science: Neutral and Normative Conceptions”. The Library Quarterly: Information, Community, Policy. 65 (2): 216—235. JSTOR 4309022. S2CID 142825177. doi:10.1086/602777. 
  • International Journal of Library Science (ISSN 0975-7546)
  • Lafontaine, Gerard S. (1958). Dictionary of Terms Used in the Paper, Printing, and Allied Industries. Toronto: H. Smith Paper Mills. 110 p.
  • The Oxford Guide to Library Research (2005) – ISBN 0195189981
  • Thompson, Elizabeth H. (1943). A.L.A. Glossary of Library Terms, with a Selection of Terms in Related Fields, prepared under the direction of the Committee on Library Terminology of the American Library Association. Chicago, Ill.: American Library Association. viii, 189 p. ISBN 978-0838900000
  • V-LIB 1.2 (2008 Vartavan Libra
  • Casson, Lionel (2001). Libraries in the ancient world. New Haven: Yale University Press. ISBN 9780300088090. 
  • Barnett, Graham Keith (1973) The History of Public Libraries in France from the Revolution to 1939
  • Dewey, M. (1901). Field and Future of Traveling Libraries. New York, NY: NY Library System. 
  • Harris, Michael H. History of Libraries of the Western World (4th ed. Scarecrow Press, 1999); earlier editions were by Elmer Johnson
  • Hughes, Kathleen M., and Jamie Wirsbinski Santoro (2021). Pivoting During the Pandemic: Ideas for Serving Your Community Anytime, Anywhere.Chicago. ALA Editions.
  • Kranich, Nancy C. (2021) "Democracy, Community, and Libraries" in Mary Ann Davis Fournier and Sarah Ostman, eds Ask, Listen, Empower: Grounding Your Library Work in Community Engagement, pp. 1–15. Chicago: ALA editions.
  • Lee, Robert E. 1966. Continuing Education of Adults through the American Public Library. Chicago: American Library Association.
  • McCook, Kathleen de la Peña, Bossaller, J., & Thomas, F. (2018), Introduction to Public Librarianship, 3rd ed. Chicago: ALA Editions.
  • Wedgeworth, Robert (1993). World Encyclopedia of Library and Information Services (3rd izd.). American Library Association. ISBN 9780838906095. 
  • Worpole, Ken (2013), Contemporary Library Architecture: A Planning and Design Guide, Routledge.
  • Raphael, Molly. 2009. "The Transformational Power of Libraries in Tough Economic Times." Library Leadership & Management 23, no. 3: 106–151.
  • Black, Alistair. "Skeleton in the cupboard: social class and the public library in Britain through 150 years." Library History 16.1 (2000): 3-12. says "they have always been, and continue to be, an expression of liberal middleclass ideals." abstract
  • Charing, S. "Self-Help v State Intervention: the 1850 Public Library Act as a Reflection of Mid-Victorian Doctrine", Australian Library Journal (1995) 44(1), pp. 47–54.
  • Hayes, Emma, and Anne Morris. "Leisure role of public libraries A historical perspective." Journal of librarianship and information science 37.2 (2005): 75–81. abstract Arhivirano 2015-10-17 na sajtu Wayback Machine
  • Hoare, P. (ed.) Cambridge History of Libraries in Britain and Ireland (Cambridge University Press, 2006)
  • Kelly, Thomas, History of Public Libraries in Great Britain 1845–1965 (London: Library Association, 1973)
  • Kelly, T & E. Kelly. Books for the People: an illustrated history of the British Public Library (London: Andre Deutsch, 1977)
  • McMenemy, D. The Public Library (London: FACET, 2009)
  • Minto, J. History of the Public Library Movement in Great Britain and Ireland (London: Library Association, 1932)
  • Munford, William Arthur. Penny rate: aspects of British public library history, 1850–1950 (Library association, 1951)
  • Murison, W. J. The Public Library: its origins, purpose and significance (2nd ed. London: Harrap, 1971)
  • Overington, Michael A. The Subject Departmentalized Public Library. London: The Library Association, 1969. 167 p.
  • Stockham, K. A., ed. British County Libraries: 1919–1969. (London: André Deutsch, 1969)
  • Sturges, P. "Conceptualizing the public library 1850–1919." In Kinnell, M. and Sturges, P. (eds) Continuity and Innovation in the Public Library: the Development of a Social Institution (London: Library Association, 1996)
  • Harris, Michael H. (1967). „Library History: A Critical Essay on the In-Print Literature”. The Journal of Library History (1966-1972). 2 (2): 117—125. JSTOR 25540036. 
  • Bazillion, Richard J. & Braun, Connie (1995) Academic Libraries as High-tech Gateways: a guide to design and space decisions. Chicago: American Library Association ISBN 0838906567
  • --do.-- --do.-- 2nd ed. --do.-- 2001 ISBN 083890792X
  • Jürgen Beyer, « Comparer les bibliothèques universitaires », Arbido newsletter 2012:8
  • Ellsworth, Ralph E. (1973) Academic library buildings: a guide to architectural issues and solutions 530 pp. Boulder: Associated University Press
  • Giustini, Dean (2011, 3 May) Canadian academic libraries' use of social media, 2011 update [Web log post]. Retrieved from https://web.archive.org/web/20110512080605/http://blogs.ubc.ca/dean/2011/05/canadian-academic-libraries-use-of-social-media-2011-update/
  • Hamlin, Arthur T. (1981). The University Library in the United States: Its Origins and Development. Philadelphia: University of Pennsylvania Press. ISBN 9780812277951
  • Hunt, C. J. (1993) "Academic library planning in the United Kingdom", in: British Journal of Academic Librarianship; vol. 8 (1993), pp. 3–16
  • Shiflett, Orvin Lee (1981). Origins of American Academic Librarianship. Norwood, N.J.: Ablex Pub. Corp. ISBN 9780893910822
  • Taylor, Sue, ed. (1995) Building libraries for the information age: based on the proceedings of a symposium on The Future of Higher Educational Libraries at the King's Manor, York 11–12 April 1994. York: Institute of Advanced Architectural Studies, University of York ISBN 0-904761-49-5
  • Letzter, Jonathan (2022). The architecture of academic libraries in Israel: Knowledge and prestige. The Journal of Academic Librarianship, Volume 49, Issue 2, March 2023: https://www.sciencedirect.com/science/article/abs/pii/S0099133322001616

Spoljašnje veze uredi

 
Bibliotekarstvo na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Библиотекарство&oldid=27548260”