Biblioteka „Diša Atić” Vladimirci

библиотека која се налази у Владимирцима

Biblioteka Diša Atić Vladimirci u Vladimircima nastavljač je tradicije Narodne knjižnice i čitaonice osnovane 1929. godine. Za datum osnivanja čitaonice u Vladimircima mogao bi se uzeti i 26. avgust 1929. godine kada su Ministarstvu prosvete poslata pravila čitaonice na odobrenje.[1][2]

Biblioteka Diša Atić Vladimirci
Osnivanje1929.
LokacijaVladimirci
 Srbija
AdresaSvetog Save 26
Veb-sajtBiblioteka Diša Atić Vladimirci
Konak u Vladimircima -ulaz u biblioteku

Istorijat uredi

Period između dva velika svetska rata u Mačvi, Pocerini i Posavotamnavi obeležilo je kulturno prosvetno delovanje profesora Šabačke gimnazije, Živorada Žike Popovića. Početkom 1928. godine inicijativom Žike Popovića osnovana je Šabačka narodna knjižnica i čitaonica. Na talasu entuzijazma koji je širio Žika Popović osnovane su u to vreme u većini sela današnje vladimiračke opštine, narodne knjižnice i čitaonice.

Današnja Biblioteka u Vladimircima nastavljač je tradicije Narodne knjižnice i čitaonice osnovane 1929. godine. Za datum osnivanja čitaonice u Vladimircima mogao bi se uzeti i 26. avgust 1929. godine kada su Ministarstvu prosvete poslata pravila čitaonice na odobrenje. Već u decembru 1928. godine u Lojanicama je osnovana prva čitaonica da bi do kraja 1939. godine bile osnovane i čitaonica u Belotiću, Pejinoviću, Dragojevcu, Jazovniku, Vukošiću, Zvezdu, Debrcu, Jaloviku, Krnulama, Mehovinama, Provu.

Iz tog vremena sačuvano je veoma malo dokumenata o radu čitaonica. Rad čitaonice je obnovljen 1936. godine. Novo rukovodstvo sa predsednikom apotekarom Milošem Stankovićom ali i sa većim interesovanjem čitalaca nastavilo je rad uspešno savlađujući sve teškoće do početka Drugog svetskog rata kada rad čitaonice jenjava.

Posle Drugog svetskog rata i posle mnogih transformacija i promena naziva biblioteka nastavlja rad pod današnjim imenom u zgradi Konaka.

Delatnost uredi

Pored osnove bibliotečke delatnosti, kao jedina ustanova kulture u opštini, Biblioteka je registrovana i za izdavačku delatnost, prikazivanje filmova i video traka u bioskopima, organizovanje umetničko književnog stvaralaštva i scenske umetnosti, delatnosti muzeja, galerija i zbirki kao i niz drugih aktivnosti koji nisu striktno vezani za poslove u kulturi. U osnivanju se nalazi i Zavičajna zbirka u koju se prikupljaju monografske i serijske publikacije i sitna bibliografska građa vezana za ove prostore i ljude. Do sada prikupljena građa tek treba da bude obrađena i klasifikovana.

Pored ovih osnovnih delatnosti u biblioteci se odvija i bogat kulturno umetnički program vezan za organizovanje književnih susreta, likovnih izložbi, organizaciju različitih radionica, rad folklorne sekcije i podrške gotovo svim kulturnim manifestacijama koje se organizuju u ovom kraju. [3]

Reference uredi