Blačko jezero nastalo je nakon oticanja Topličkog neogenog jezera, u starijem pleistocenu, u basenu erozivnog porekla. Nalazi se u severozapadnom delu Topličke kotline, pored varošice Blace na nadmorskoj visini od 385 m.

Blačko jezero
Koordinate43° 17′ 25″ S; 21° 17′ 31″ I / 43.2902763° S; 21.2919227° I / 43.2902763; 21.2919227
Maks. dužina0,8 km
Maks. širina0,2 km
Površina0,12 km2
Blačko jezero na karti Srbije
Blačko jezero
Blačko jezero

Basen Blačkog jezera, prema Jovanu Cvijiću, predstavlja deo napuštenog korita reke Blatašnice i nije ništa drugo do laktasta mrtvaja. Posle izvršene piraterije, Blatašnica je nastavila da useca svoje korito. To znači da je jezero erozivnog, fluvijalnog porekla, danas oko 2 m iznad Blatašnice, zbog čega ga ona hrani sve manjom količinom vode čak i pri visokim vodostajima. Zbog toga se ono brzo pretvara u močvaru, čemu doprinosi i topla župska klima sa malo padavina.

Jezero se prostire u dužini od 800 a široko je 200 m . Njegova površina iznosi 12 ha.

Voda u jezeru obnavlja se na više načina. Jedan od njih je prelivanjem vode Blatašnice u vreme visokih prolećnih vodostaja na toj reci. Ovim prelivanjem poboljšava se i vodni bilans jezera. Drugi način je podzemnim priticanjem vode jer postoji stalna podzemna veza između jezera i reke. Takođe, jezero se hrani vodom od padavina čija godišnja visina u ovom delu Srbije iznosi 630 mm.

Jezero se nalazi u poslednjem stadijumu svog razvoja i primer je brzog iščezavanja limnoloških objekata.[1]

Biljni svet jezera uredi

Blačko jezero je bogato obraslo vegetacijom. Bogatstvo vegetacije uslovljeno je većim brojem faktora. Jedan od njih su mineralne materije kojima su bogati izvori podzemnih voda koji se slivaju ka jezeru. Na obiman rast vegetacije utiču i nadmorska visina jezera, topla voda i debele naslage treseta na jezerskom dnu. Zbog obilja hidrofilne vegetacije i treseta jezerska voda u vedarcima, poznatim pod nazivom „oka”, tamnomrke je boje i male providnosti a obalska linija jezera slabo je izražena. Gusta vegetacija, koja otežava pristup jezeru, jednim delom je i posledica daleko odmakle faze njegove evolucije. Jezero ima i mali privredni značaj jer trska koja u njemu raste se seče, suši i koristi u građevinarstvu. Zbog svega ovoga ono je interesantnije za biološka nego za hidrološka istraživanja.[1]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b Stanković, Stevan M. (2005). Jezera Srbije: Limnološka monografija. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. 

Spoljašnje veze uredi