Božurište
Božurište (bug. Божурище) grad je u Republici Bugarskoj, u zapadnom delu zemlje, sedište istoimene opštine Božurište u okviru Sofijske oblasti.
Božurište bug. Божурище | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bugarska |
Oblast | Sofijska oblast |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 5.230 (2.007 ) |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 45′ S; 23° 12′ I / 42.75° S; 23.2° I |
Aps. visina | 573 m |
Veb-sajt | |
www.bozhurishte.bg |
Geografija
urediPoložaj: Božurište se nalazi u zapadnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 14 km severozapadno, pa je to važno predgrađe glavnog grada.
Reljef: Oblast Božurišta se nalazi u zapadnom delu Sofijske kotline. Sam grad je na približno 570 m nadmorske visine.
Klima: Zbog znatne nadmorske visine klima u Božurištu je oštriji oblik konitnentalne klime sa planinskim uticajima.
Vode: Kroz Božurište protiče više manjih vodotoka.
Istorija
urediOblast Božurišta je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. g. oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.
Krajem 14. veka oblast Božurišta je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova.
Godine 1878. grad je postao deo savremene bugarske države. Naselje postoje ubrzo središte okupljanja za sela u okolini, sa više javnih ustanova i trgovištem.
U mestu se pre Drugog svetskog rata nalazio sofijski aerodrom Božurište.[1]
Stanovništvo
urediPo procenama iz 2010. g. Božurište je imalo preko 5.000 st. Ogromna većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su mahom Romi. Poslednjih decenija grad ima porast stanovništva usled širenja gradskog područja Sofije.
Pretežan veroispovest mesnog stanovništva je pravoslavna.
Galerija
uredi-
Dom kulture u Božurištu
-
Gradska železnička stanica
-
Aerodrom u selu, juni 1917.
Reference
uredi- ^ "Vreme", Beograd 1934.