Bokser motor
Bokser motor (engl. Flat engine) je motor sa unutrašnjim sagorevanjem sa horizontalno suprotstavljenim klipovima. Ovaj koncept patentirao je nemački inženjer Karl Benc 1896. godine i nazvao ga contra motor.
Pogon letelica | |||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||
Vrste | |||||||||||||||||||||||||
| |||||||||||||||||||||||||
Osobine Uredi
Kod ovih motora kretanje klipova je u horizontalnoj ravni, pod uglom od 180 stepeni, jedan naspram drugog, koji podsećaju na okršaj između dva boksera u ringu, otuda i naziv bokser motor.[1] Engleski tremin za bokser motore je flat, što znači ravan motor. Njihov centar gravitacije je niže postavljen nego kod rednih i V motora, i može se opisati kao da je u stanju "stabilne ravnoteže".[2]
Prednost bokser motora je u tome što je ceo sklop motora, transmisije, kardanske osovine i diferencijala raspoređeno u lateralno simetričnom položaju i istoj liniji, bez devijacija i istupanja. To omogućava bolju upravljivost i bolji raspored mase celog vozila, a samim tim i sigurniju vožnju. Kod sportskih modela omogućava bolje vozne karakteristike naročito u brzom prolasku kroz krivine. Izbalansiranost rotacionih masa daje manje vibracija, usled opozitnog kretanja klipova,[1] što direktno utiče na vek trajanja ležajeva motora, kao i elemenata karoserije.[2] Mala visina bokser motora ostavlja mogućnost niže ugradnje u prostoru motora, a samim tim ima i niže težište, što povoljno utiče na stabilnost i upravljivost vozila. Pri samom radu klipovi, zbog već opozitnog kretanja, u jednom delu putanje ne moraju da savladavaju i gravitacione uticaje, što za posledicu ima brži odziv snage motora na dodavanje gasa, što je posebno bitno u takmičarskim uslovima. Pored izvesnih problema sa hlađenjem i podmazivanjem ovo su veoma izdržljivi i dugotrajni motori.[1]
Međutim, bokser motori su mnogo širi od ostalih izvedbi, pa ova širina motora ponekad pravi probleme kod ugrađivanja motora u mašinu. Bokser motor je ranije često ugrađivan u avione, jer dodatni troškovi vezani za širinu motora nisu bili od presudnog značaja.
Najpoznatiji proizvođači u automobilskoj industriji koji su ugrađivali bokser motore su Alfa Romeo, BMW, Sitroen (ugrađivan u ami, spaček, dijanu, GS), Tatra, Folksvagen (ugrađivan u bubu), a danas samo Porše i Subaru.[1] Subaru je prvi proizvođač automobila koji je konstruisao dizel bokser motor.[3]
Galerija Uredi
-
Bokser motor
-
Bokser i V motor
-
Bokser motor
-
Princip rada bokser motora
Reference Uredi
- ^ a b v g Sve o bokser motoru Arhivirano na sajtu Wayback Machine (22. novembar 2015), Pristupljeno 21. 11. 2015.
- ^ a b Subaru objašnjava zašto bokser motor, Pristupljeno 21. 11. 2015.
- ^ Subaru bokser dizel motor, Pristupljeno 21. 11. 2015.