Bubuš, mumuš (mađ. bubus, mumus) je prema staromađarskom verovanju duh, nevidljivo stvorenje koje plaši decu.[1] Većinu vremena asocira na tamu, ali nema opisa njenog lika, čak ni u verovanjima drugih naroda. Prema određenim pretpostavkama, nigde nema njegovog fizičkog opisa, jer je za svakoga on oličenje sopstvenih strahova. Zlobno duhovno biće.

Gojin („Bubuš dolazi”), c. 1797

U običnom govoru

uredi

U običnom jeziku, još uvek se koristi za disciplinovanje dece, na primer „Ne plači jer će te mumjuš odvesti“, „Slušaj jer mumuš dolazi“ („Ne sírj, mert elvisz a mumus”, „Hallgass, mert jön a mumus”).

U narodnom predanju bubuš ili mumuš se pominje i sa drugim imenima, njegov poznati naziv je „čovek u vreći“, bakas ili bakuras ili bebeš (böbös), koji se češće koristi u Erdelju.[2]

Pojavljivanje u literaturi

uredi
  • Deže Kostolanji: Mumuš i Bubuš (novinski spisi).
  • Stiven King, Pojavljuje se i u njegovoj pripoveci Mumuš. On ubija decu glavnog junaka. Pisac ga opisuje kao ”crnu ljigavu stvar sa strašiloglavom sa dugim kandžama.
  • Pominje se u romanu Ervin Lazara Zeleni lific u njegovoj svesci pod naslovom Manođar.[4] Pominje se takođe i u njegovoj objavljenoj bajci, ali se tamo ispostavlja da je ljupko stvorenje u obliku mačke. (Slične stvari se ovde otkrivaju o zelenom lifiju, konkolu i bakasu, koji se takođe pominje kada se plaše deca.)

Reference

uredi
  1. ^ Definicija značenja bubuš(bogyman)
  2. ^ Mađarski etnografski leksikon – strašno za decu
  3. ^ Hari Poter i zatvorenik iz Askabana, London, 1999; Hari Poter i vatreni pehar; Hari Poter i Red feniksa
  4. ^ Lazar Ervin: Fabrika vilenjaka Mađarska elektronska biblioteka

Spoljašnje veze

uredi
  • Mitološka enciklopedija I. Glavni urednik. Sergej Aleksandrovič Tokarev. Mađarsko izdanje uređuje Ups Mihali. Budimpešta: Misao. 1988. ISBN 963-282-027-4