Butrint
Butrint (albanski: Butrint ili Butrinti), moderan naziv za rimski grad Buthrotum, je grad i arheološko nalazište u Albaniji, u blizini grčke granice.[1]
Butrint | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Albanija |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 39° 45′ 00″ S; 20° 01′ 00″ I / 39.75° S; 20.016666666° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Veb-sajt | butrint |
Butrint Butrint | |
---|---|
Svetska baština Uneska | |
Zvanično ime | Butrint |
Mesto | Sarandë municipality, Okrug Valona, Albanija |
Koordinate | 39° 44′ 46″ S; 20° 01′ 14″ I / 39.746067° S; 20.020534° I |
Površina | 3.980 ha (428.000.000 sq ft) |
Uključuje | |
Kriterijum | kulturna: iii |
Referenca | 570 |
Upis | 1992. (16. sednica) |
Dodatni upis | 1999. |
Ugroženost | 1997-2005. |
Veb-sajt | http://whc.unesco.org/en/list/570 |
Ovaj prvobitno ilirski grad u drevnoj oblasti Epir, osvojili su Rimljani 167. p. n. e.. Kasnije je prešao u vizantijske ruke, potom u mletačke, pre nego što je napušten u kasnom srednjem veku.
Ruševine, otkopane posle Drugog svetskog rata, uključuju amfitetatar, rimsko kupatilo, kapelu iz petog veka, baziliku iz šestog veka, gradsku kapiju (zvanu „Lavlja kapija“) i srednjovekovni mletački zamak iz 14. veka, koji se danas koristi kao muzej.
Ostaci Butrinta su uključeni na UNESKO-vu listu Svetske baštine.[1] Godine 1997. uključena je na Uneskov spisak ugroženih mesta Svetske baštine zbog pljačke, slabe zaštite i neadekvatnog upravljanja i konzervacije. Do 2005. uslovi su se popravili tako da je Butrint skinut sa lista ugroženih nalazišta.
Butrintu se može prići od Sarande, putem koji je izgrađen 1959. zbog posete sovjetskog vođe Nikite Hruščova. Nalazište je postalo izuzetno popularna turistička atrakcija za posetioce sa obližnjeg grčkog ostrva Krfa.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ a b „Nacionalni Park Butrint”. panacomp. Pristupljeno 29. 1. 2020.
Spoljašnje veze uredi
- Foto albumi: [1] [2]
- Više informacija o Butrintu sa The History Channel
- Rim i albanska istorija na Albania.com