Vatroslav Lisinski
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. jul 1819 — Zagreb, 31. maj 1854) je bio hrvatski kompozitor nemačko-jevrejskog porekla, najznačajniji muzički stvaralac u periodu ilirizma.
Vatroslav Lisinski | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 8. jul 1819. |
Mesto rođenja | Zagreb, Austrijsko carstvo |
Datum smrti | 31. maj 1854.34 god.) ( |
Mesto smrti | Zagreb, Austrijsko carstvo |
Rođen je kao Ignac Fuks (Ignac Fuchs) u porodici nemačkih Jevreja, u Zagrebu, u kome je završio i filozofiju i prava. Na komponovanje ga je nagovorio amater pevač Alberto Štriga, pristalica ilirskog preporoda, koji je osnovao "Prvo ilirsko pjevačko društvo". Lisinski je postao dirigent drušvenog hora i orkestra. U to vreme menja svoje porodično ime u Vatroslav Lisinski.
Od 1842. do 1847. stvara više horski i solo pesama, nekoliko klavirskih kompozicija i prvu hrvatsku operu „Ljubav i zloba“. Leta 1847. sa petoricom pevača organizuje turneju po Srbiji i Vojvodini izvodeći hrvatske i srpske kompozicije.
U jesen 1847. odlazi u Prag, u Češkoj na muzičke studije. Po povratku u Zagreb 1851, dovršava operu „Porin“. Živeo je mukotrpno do smrti 1854.
Po njemu je nazvana Muzička škola „Vatroslav Lisinski” u Beogradu.
Dela uredi
Vidi još uredi
Literatura uredi
- Opća enciklopedija (5 tom L-Nigh) - Jugoslovenski leksikografski zavod- Zagreb 1979.