Википедија:Značaj (preduzeća i organizacije)

Ova strana daje neke okvirne smernice koje urednici Vikipedije koriste da odluče da li proizvod, preduzeće, korporacija ili drugi ekonomski entitet treba da ima članak na Vikipediji.

Mnogi Vikipedijanci su potpuno neprijateljski nastrojeni prema korišćenju Vikipedije za reklamiranje, i činjenica da vikipedijski članci nisu reklame jeste dugogodišnja zvanična politika. Reklame bivaju ili počišćene kako bi odgovarale neutralnoj tački gledišta ili obrisane. U potonjem slučaju, članak biva postavljen na Vikipedija:Članci za brisanje, i urednici Vikipedije mogu primeniti kriterijume koji su skicirani ovde. Ukoliko je članak potpuno besramna reklama, može biti označen za „hitro brisanje” ili će ga naprosto ukloniti prvi administrator.

Pragovi za preduzeća i korporacije uredi

Preduzeće ili korporacija je značajno ako ispunjava ma koji od sledećih uslova:

  1. Preduzeće ili korporacija je bila predmet više netrivijalnih objavljenih radova čiji je izvor nezavisan od samog preduzeća ili korporacije.
    • Ovaj prag uključuje objavljene radove svih oblika, poput novinskih članaka, knjiga, televizijskih dokumentarnih emisija, i objavljenih izveštaja potrošačkih nadzornih organizacija,[a] izuzev sledećih:
      • Objavljivanja u medijima saopštenja za štampu, druga izdanja u kojima preduzeće ili korporacija govori sama o sebi, i reklame za preduzeće.[b]
      • Radovi koji nose jedino trivijalno pokriće, poput novinskih članaka koji naprosto izveštavaju o produženom radnom vremenu ili objave telefonskih brojeva i adresa u poslovnim adresarima.
  2. Preduzeće ili korporacija je na spisku po nekom rangirajućem merilu ili indeksu važnih preduzeća koji sačinjavaju dobro poznata i nezavisna izdanja.[v]
  3. Cena deonica preduzeća ili korporacije se koristi u izračunavanju jednog ili više vodećih upravljanih berzanskih indeksa.[g] Pažnja, ovo ne znači isto što i naprosto imati deonice koje se kotiraju na berzi. Niti je isto što i imati deonice koje su uključene u indeks koji predstavlja celokupno deoničko tržište. Što je širi ili specijalizovaniji indeks, to će manje značaja on ustanovljavati za preduzeće.

Pragovi za proizvode i usluge uredi

Proizvod ili usluga je značajan ako ispunjava ma koji od sledećih uslova:

  1. Proizvod ili usluga je bio predmet više netrivijalnih objavljenih radova čiji je izvor nezavisan od samog preduzeća koje ga proizvodi ili nudi.
    • Ovaj prag uključuje objavljene radove svih oblika, poput novinskih članaka, knjiga, televizijskih dokumentarnih emisija, i objavljenih izveštaja potrošačkih nadzornih organizacija,[d] izuzev sledećih:
      • Objavljivanja u medijima saopštenja za štampu, druga izdanja u kojima preduzeće ili korporacija govori sama o sebi, i reklame za proizvod ili uslugu. Novinski izveštaji koji ne navode ime novinara ili novinske agencije i naprosto predstavljaju kompanijske vesti na nekritičan ili pozitivan način mogu biti tretirana kao saopštenja za štampu osim ako ima dokaza za suprotno.[b]
      • Radovi koji nose jedino trivijalno pokriće, poput jednostavnih cenovnika u katalozima proizvoda.
  2. Proizvod ili usluga je toliko dobro poznat da je njegov zaštitni znak postao generička marka.

Preporuke za proizvode i usluge uredi

Podaci o proizvodima i uslugama bi, uopšteno govoreći, trebalo da budu uključeni u članak o samom preduzeću, izuzev ako je preduzeće tako veliko da bi ovakvo postupanje učinilo članak nezgrapnim. U tom slučaju, poželjnije je držati manje važne proizvode na spiskovima, a glavne proizvode u sopstvenim člancima.

Razlika između „manje važnih” i „važnih” proizvoda je donekle proizvoljna. U osnovnom, ako je raspoloživo puno podataka i informacija o proizvodu, onda ga treba izdvojiti; ako, pak, imamo manje materijala, treba ga spojiti u spisak.

Na primer, ako preuzeće nudi dvadeset različitih modela mobilnog telefona, i ima malo razlike među njima, tada bi sastavljanje jednog članka o svima pomoglo čitaocima da uoče razlike i sličnosti među njima. Sa druge strane, novi model automobila (za razliku od istog modela sa nekoliko dodataka, ili osveženom linijom istog modela za novu tržišnu godinu) je generalno prilično različit i treba da ima svoj zaseban članak.

Pragovi za klubove, društva i organizacije uredi

Klub, društvo ili organizacija je značajno ako ispunjava sledeći kriterijum:

  1. Klub, društvo ili organizacija je bio predmet više netrivijalnih objavljenih radova čiji je izvor nezavisan od samog kluba, društva ili organizacije.
    • Ovaj prag uključuje objavljene radove svih oblika, poput novinskih članaka, knjiga, televizijskih dokumentarnih emisija, i objavljenih izveštaja potrošačkih nadzornih organizacija,[đ] izuzev sledećih:
      • Objavljivanja u medijima saopštenja za štampu, druga izdanja u kojima klub ili organizacija govori sam o sebi, i reklame za klub, društvo ili organizaciju.[b]
      • Radovi koji nose jedino trivijalno pokriće, poput novinskih članaka koji jednostavno najavljuju naredne sastanke kluba ili objavljivanja telefonskih brojeva i adresa u adresarima.

Lanci i franšize uredi

Mnoga preduzeća imaju lance lokalnih radnji ili franšize koje su pojedinačno, obrni-okreni, među sobom manje-više jednake — na primer, vaš najbliži Makdonalds. Pošto se uglavnom vrlo malo može reći o pojedinačnim radnjama ili franšizama što ne bi važilo i za ceo lanac, ne bi trebalo da imamo članke o takvim pojedinačnim radnjama. U nekoliko retkih slučajeva, pojedinačno mesto će takođe imati arhitektonske posebnosti koje će ga činiti jedinstvenim i značajnim, poput Šelove benzinske stanice u Vinston-Salemu ili Makdonaldsa u Viniti (Oklahoma). Međutim, „Spisak Volmartova u Kini” bio bi informativan. Takođe, može se napraviti izuzetak ako se u lokalnoj prodavnici dogodio neki važan događaj, mada bi to najverovatnije bilo uređeno u članku čiji bi naziv opisivao sam događaj, a ne mesto, na primer „Masakr u Makdonaldsu u San Isidru”.

Napomene uredi

  1. ^ Dva primera: Mnogi ljudi nezavisni od Mavali Tifin soba su objavili svoje opise obedovanja tamo. Hjulet-Pakard ispunjava ovaj uslov tako što je, između ostalog, bio predmet vodećeg članka u Palo Alto nedeljniku.
  2. ^ a b v Samo-reklamiranje i postavljanje proizvoda nisu putevi ka dobijanju enciklopedijskog članka. Objavljeni radovi moraju biti neko drugi ko piše o preduzeću, korporaciji, klubu, organizaciji, proizvodu ili usluzi. (Vidi Vikipedija:Autobiografija za probleme sa proverljivošću i neutralnošću koji mogu pogoditi materijal gde je sam predmet članka ujedno i izvor materijala.) Barometar značaja jeste da li su ljudi nezavisni od samog predmeta članka (ili njegovog proizvođača, stvaraoca ili prodavca) zapravo razmotrili preduzeće, korporaciju, proizvod ili uslugu dovoljno značajnu da bi napisali i objavili netrivijalne radove usredsređene na njih.
  3. ^ Primeri rangirajućih indeksa preduzeća su Forčun 500 ili Forbs global 2000 (koji je zamenio Forbs 500, koji se više ne objavljuje). Preduzeća navedena na spiskovima po takvim merilima ili indeksima će gotovo izvesno prelaziti prvi prag. Međutim, ovaj prag osigurava da će naše pokriće takvih rangiranja biti potpuno bez obzira na to.
  4. ^ Primeri takvih upravljanih berzanskih indeksa bi bili Dau Džons indeks, S&P 500, S&P 400 i S&P 600, CAC 40, Nikei 225, Futsi 100, Futsi 250, bombajski BSE 100, ili recimo beogradski Beleks 15. Vidi spisak berzanskih indeksa za više primera. Preduzeća koja čine osnovu vodećih indeksa deoničkih tržišta će gotovo izvesno prelaziti prvi prag, ali ovo pravilo osigurava da će naše pokriće ovakvih indeksa biti potpuno bez obzira na to. Uključenost deonica preduzeća u širi indeks poput BSE 500 ili Rasel 3000 je slab nagoveštaj značaja i morao bi biti podržan drugim izvorima, posebno za manje članice takvih indeksa. (Uključenost u indekse celokupnog tržišta, poput S&P 5000 ili beogradskog Beleks fm, ne označava značaj preduzeća.)
  5. ^ Dva primera: Mikrosoft Vord prelazi ovaj prag, među mnogo drugih razloga, zato što su ljudi potpuno nezavisni od Mikrosofta napisali knjige o ovom programskom paketu. Sva kola o kojima je napisan Hejnzovo uputstvo prelaze ovaj prag.
  6. ^ Dva primera: „Oksfordska unija” prelazi ovaj prag tako što su o njoj napisane i objavljene dve knjige (Grejem i Valter). „Lobanja i kosti” prelaze ovaj prag tako što su o njima objavljene tri knjige (Milegan, Saton i Robins).