Stripovi

uredi

Japanske mange

uredi

Biografije

uredi

Biografije strip likova

uredi

Biografije srpskih crtača

uredi

Biografije srpskih scenarista stripa

uredi

Biografije srpskih publicista stripa

uredi

Istorija stripa

uredi

Ređanje slika organizovanih unaratimnim sekvencama,sa ili bez teksta,nije bilo nepoznato ni u strarom veku(egipatske slike,Trajanov stub),ni u srednjem veku(,,tapiserija,, iz Bajea.

Osnivači

uredi

,,Otac stripa" je Švajcarac Rudolf Tepfer (1799-1846),čije su ,,štamapne priče,, , koje je Gete obožavao,objavljene u albumu počev od 1833. (Priča o Žabou).Bio je i prvi teoretičar ovog žanra,čiju je osobenost definisao 1845. ,,Crteži bez teksta nemaju jasno značenje;tekst bez crteža ne zunači ništa".Dok Tepfer i njegovi Evropski sledbenici (poput Francuza Kristofa) sastavljaju tekst ispod slike,američki crtači,posle Zellonj Kid (1896) Ričarda Autkolta (1863-1928),pronalze ,,filakte" srednjeg veka i engleskih rikaturista sa početka 19. veka i smeštaju reči svojih likova u balone(,,mehuriće").Smeo postupak ,jer daje prednost dijalozima u odnosu na naretivni tekst.

Moderni strip

uredi

U Francuskoj je Artem Fajar prvi predložio novine koje su gotovo u potpunosti činile priče u slici (,"Ilustrovana mladost" 1903. i "Lepe slike" (1904). Ovu ideju preuzeli su mnogi izdavači: godine 1905, Gotje Langero počinje da izdaje ,"Suzetinu nedelju" , sa ,,Bekasanom" a 1908. Ofenštat objavljuje ,,Veličanstvenog sa Ugursuzima". Uprkos pojavi prvih remek dela ovog žanra u SAD-u , poput ,,Mali Nemo" (1905) Vinzora Mek Keja (1867-1934), oniričnih serija posebno inspirisanih "ovom umetnošću", i ,"Crazy Cat" (1913) Džordža Herimana (1880-1944), stripovi sa životinjama, apsurdnog humora, francuski stripovi-na koje utiče tradicija Epinalovih slika-zadržavaju tekst ispod slike. Serije se ,,mehurima,, nameću se tek posle uspeha ,,Ziga i Buever" (1925) i, naročito ,,Mikijevih novina", (1934), čiji direktor, Pol Vinkler, uvozi američke avanturističke stripove, kakav je

"