Gajnjače su vrsta tla karakterisitčna za umerene krajeve. Javljaju se u oblastima gde ima više padavina nego u zoni černozema. Karakteristične su za ilovaste podloge sa dosta kreča. Na gajnjačama je razvijena listopadna vegetacija. Ovo zemljište se javlja na nižim nadmorskim visinama i podnožjima brežuljaka. Imaju oko 5% humusa, pa spadaju u veoma plodna tla. Moćnost gajnjača je oko 70 do 150 santimetara.

Gajnjače
razvijeno
KlimaUmerenokontinetalna

Gajnjače se javljaju u Srbiji na obodu Panonskog basena, u Šumadiji i Mačvi, do oko 400 metara nadmorske visine i u dolinama reka. Ovi predeli primaju oko 700 milimetara padavina godišnje, a temperatura se kreće u proseku između 10—12°C. Degradacijom prelaze u smonice, a agrotehničkim merama mogu se pretvoriti u veoma produktivno zemljište.

Gajnjače su smeđe, rumenkaste ili crvene boje u zavisnosti od primesa aluminijuma gvožđa i dr. Bogate su humusom oko 5%, a veoma pogodne za ratarstvo, gajenje vinove loze i pošumljavanje. Livade se retko javljaju na ovom tlu. Spadaju u tipska—razvijena zemljišta. Srbija se smatra klasičnom zemljom gajnjača.

Gajnjače se ubrajaju u kambična zemljišta i imaju građu profila A-(B)-C ili R.

Vidi još uredi

Literatura uredi

  • Rodić, D. i Pavlović, M, (1994): Geografija Jugoslavije, Savremena administracija, Beograd

Spoljašnje veze uredi