Gvajana Esekiba (šp. Guayana Esequiba, Territorio del Esequibo ili Región del Esequibo), poznata i kao Zapadna Gvajana, je teritorija pod upravom Gvajane, ali osporena od Venecuele. Teritorija se nalazi u slivu reke Esekibo. Bila je, najpre, deo španskih kolonijalnih teritorija, a zatim i deo Velike Kolumbija, ali lokalno stanovništvo nikad nije poprimilo hispansku kulturu u značajnoj meri. Nakon toga na ove prostore dolaze i Holanđani, pa iskoristivši unutrašnju nestabilnost novih nezavisnih država Latinske Amerike, godine 1831. stižu i Britanci. Oni potiskuju Holanđane i zauzimaju teritoriju koja će se kasnije nazvati Britanska Gvajana, a koja uključuje i Gvajanu Esekiba.[1] Tako je nastao teritorijalni spor između nezavisne Venecuele i Britanskog carstva, a kasnije sa osamostaljivanjem Gvajane, između Venecuele i ove novonastale države. Sa izbijanjem Venecuelanske krize 1895. godine, izbegnuta je opasnost da ovaj teritorijalni spor ne preraste u ratni sukob. Ženevskim sporazum između Venecuele i Gvajane, koji je postignut 17. februara 1966. godine, utvrđeno je da se obe strane slažu u pronalaženju praktičnog, mirnog i zadovoljavajućeg rešenja spora. Dijalog postoji, ali spor još uvek nije otklonjen.

A: Gvajanska teritorija između reka Esekibo i Kujuni. B: Gvajanska teritorija između reke Kujuni i Atlantskog okeana.
 Gvajana ima suverenitet na obe teritorije ali na njih polaže pravo i  Venecuela.
Karta Britanske Gvajane iz 1896. godine

Gvajana Esekiba ima površinu od 159.542 km²[2], i oko 283.000 stanovnika[3][4], po podacima iz 2010. Stanovništvo čine uglavnom pripadnici autohtonih starosedelačkih plemena.

Reference uredi

  1. ^ Nikolić, Aleksa. „The Guayana Esequiba Conflict: Key historical Frameworks and Legal Issues”. Review of International Affairs. Institut za međunarodnu politiku i privredu. 
  2. ^ „Efemérides venezolanas - Problemas limítrofes de Venezuela”. Arhivirano iz originala 25. 6. 2012. g. Pristupljeno 9. 3. 2016. 
  3. ^ Bureau of Statistics - Guyana Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. septembar 2015), Chapter III: Population Redistribution and Internal Migration
  4. ^ Guyana - Government Information Agency, National Profile

Spoljašnje veze uredi