Gik (engl. geek, srp. интелигентна али недруштвена особа[1]) je sleng termin koji se prvobitno koristio za opis ekscentričnih i nemejnstrim ljudi; u sadašnjoj upotrebi, riječ obično označava stručnjaka ili entuzijastu ili osobu koja je opsjednuta hobijem ili intelektualnim zanimaljem, sa uopštenim pejorativnim značenjem po kome je to „čudna osoba, posebno ona koja se smatra previše intelektualnom, nemodernom, dosadnom ili društvenom neprijatnom”.[2][3]

Gikovi su često povezani sa abnormalnim znanjem matematike. Na ovoj slici se vidi aproksimacija broja pi koji se proteže od logotipa mazde 3, parkiranog na Univerzitetu Kalifornije u Ervajnu.

Neki koriste ovaj izraz samoreferencijalno, bez zlobe ili ponosno, odnoseći se često na "nekoga ko je zainteresovan za neku temu (obično intelektualnu ili složenu) zbog svoje koristi". Bez obzira na to, izraz ostaje pejorativan, široko zloupotrebljen protiv dece i adolescenata koji su možda više usredsređeni na učenje, a manje na popularnost, modu ili društvene aktivnosti.[4][5]

Definicija uredi

U američkom rečniku iz 1975. godine postoji jedna jedina definicija: 'Gik [imenica, sleng]. Karnevalski izvođač čiji se nastup sastoji od odgrizanja glave živog pileta ili zmije.' Tehnička revolucija pronašla je nove načine za upotrebu ove reči, ali i dalje često pogrdno. Danas, engleski sajt sa definicijama reči ima pet definicija, od kojih je četvrta "karnevalski izvođač koji vrši senzacionalno morbidne i odvratne nastupe, kao odgrizanje glave živog pileta."[6]

Definicija gika korišćena je kao sleng sa različitim konotacijama, uključujući i ljubaznu etiketu. Međutim, to ne znači da je termin besmislen ili da je izgubio svoje značenje tokom vremena. Ipak ostaje pogrdan naziv koji se koristi za nepravedno i uvredljivo označavanje ljudi. Ne smatra se prijateljskim ili ljubaznim komplimentom za nečiji karakter, nego uvredljivim pogrdnim oblikom poniženja ili emocionalnog zlostavljanja.

Termin "štreber" ima slično, praktično sinonimno značenje kao gik, ali mnogi smatraju da postoje različite konotacije između ova dva termina, iako su razlike sporne. U intervjuu 2007. godine, Ričard Klark je rekao da je razlika između gika i štrebera ta što "gikovi odrade posao". Džuli Smit je definisala gika kao "bistru mladu osobu koja se uvukla u sebe, slabo socijalna, koja ne oseća srodstvo sa svojom planetom, tako da rutinski putuje na one koje su izmislili njegovi omiljeni autori, koja razmišlja o tom tajnom mestu iz snova na koje ju je odveo njen računar kao u sajberprostor – negde uzbudljivo, mesto stvarnije od njenog života, zemlja koju može osvojiti, a ne jednolična adolescentska soba u kući njenih roditelja".

Uticaj uredi

Posebno tehnički orijentisani gikovi danas imaju snažan uticaj na globalnu ekonomiju i društvo.[7] Dok su prethodne generacije gikova imale tendenciju da posluju u istraživačkim odeljenjima, laboratorijama i na funkcijama za podršku, sada oni sve više zauzimaju visoke položaje u preduzećima i imaju značajan komercijalni i politički uticaj. Kada se američki predsednik Barak Obama sreo sa Markom Zakerbergom, izvršnim direktorom Fejsbuka, i izvršnim direktorima najvećih svetskih tehničkih kompanija, na privatnoj večeri u Vudsajdu, Kaliforniji, 17. feburara 2011. godine, Njujork magazin objavio je priču pod naslovom "Najsnažniji čovek na svetu sastao se sa predsednikom Obamom."[8] Tada je Zakerbergova kompanija porasla na preko milijardu korisnika.

Prema Marku Roderu, porast gikova predstavlja novu fazu evolucije čoveka. U svojoj knjizi "Neprirodna selekcija: Zašto će gikovi naslediti zemlju", predlaže da "visokotehnička sredina antropocene favorizira ljude sa gik-ovskim osobinama, od kojih su mnogi na spektru autizma, sa hiperkinetičkim poremećajem ili disleksijom. Ranije su takvi ljudi možda bili u nepovoljnom položaju, ali sada nekima od njih njihove jedinstvene kognitivne osobine omogućuju da se uzdignu sa novim tehnološkim cajtgajstom i postanu veoma uspešni."

Časopis Ekonomist je primetio, 2. juna 2012. godine "Ovi nespretni ljudi (gikovi) možda neće imati jednostavne školske dane. Možda će im se rugati i ignorisati ih na zabavama. Ali danas nijedna ozbiljna organizacija ne može napredovati bez njih."[9]

Gik čik uredi

Izraz "gik čik" odnosno gik devojka, odnosi se na manji modni trend koji se pojavio sredniom 2000-ih, kada su mladi ljudi usvojili "giki" modu, kao što su ogromne naočare sa crnim okvirima, tregeri, proteze za zube i visoke pantalone. Naočare — ponekad nošene sa staklima bez dioptrije ili bez stakla — brzo su postale aspekt koji definiše trend, pri čemu su mediji identifikovali razne poznate ličnosti kao "pokušaje gika" zato što su nosili takve naočare, kao što su Dejvid Bekam i Džastin Timberlejk.[10] U međuvremenu, u svetu sporta, mnogi NBA igrači nosili su "gik naočare" tokom intervjua nakon utakmice, čime su poređeni sa Stivom Urkelom.[11][12]

Izraz "gik čik" dodeljen je nekim samoidentifikovanim "gikovima" odnoseći se na novu, socijalno prihvatljivu ulogu u tehnički naprednom društvu.[13]

Reference uredi

  1. ^ Rowe, Suzana (2007). Sezamov englesko-srpski rečnik. Zrenjanin: Sezam book. str. 1104. ISBN 978-86-86003-37-9. 
  2. ^ „geek prevod | englesko - srpski rečnik”. onlinerecnik.com (na jeziku: srpski). Pristupljeno 15. 8. 2018. 
  3. ^ „the definition of geek”. www.dictionary.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 15. 8. 2018. 
  4. ^ Olivri, Thomas (2014). Geek-Art: An Anthology: Art, Design, Illustration & Pop Culture (na jeziku: engleski). Chronicle Books. ISBN 9781452140483. 
  5. ^ Berlatsky, Noah (31. 1. 2013). „Why Geeks Get Bullied (It's Not Necessarily for Being Geeks)”. The Atlantic (na jeziku: engleski). Pristupljeno 17. 8. 2018. 
  6. ^ „the definition of geek”. www.dictionary.com (na jeziku: engleski). Pristupljeno 17. 8. 2018. 
  7. ^ „Study shows Stanford alumni create nearly $3 trillion in economic impact each year”. Stanford University (na jeziku: engleski). Pristupljeno 17. 8. 2018. 
  8. ^ „The World’s Most Powerful Man Meets President Obama”. Daily Intelligencer (na jeziku: engleski). Pristupljeno 17. 8. 2018. 
  9. ^ „In praise of misfits”. The Economist (na jeziku: engleski). Pristupljeno 17. 8. 2018. 
  10. ^ „Justin Timberlake is bringing geek chic back at the Social Network premiere”. Mail Online. Pristupljeno 17. 8. 2018. 
  11. ^ NBA (29. 5. 2012), Whacky NBA Playoff Fashion!, Pristupljeno 17. 8. 2018 
  12. ^ Cacciola, Scott; Cohen, Ben (14. 6. 2012). „Fashion Plates of the NBA Make Specs of Themselves”. Wall Street Journal (na jeziku: engleski). ISSN 0099-9660. Pristupljeno 17. 8. 2018. 
  13. ^ „How Geek Chic Works”. HowStuffWorks (na jeziku: engleski). 15. 7. 2007. Pristupljeno 17. 8. 2018. 

Literatura uredi