Gnuplot je program komandne-linije koji generiše dva- ili tri- dimenzionalna plotovanja funkcija, podataka, i upotpunjavanja podataka. Često se koristi za publikaciju kvaliteta grafike kao i u edukaciji. Program se pokreće na svim boljim računarima i operativnim sistemima (GNU/Linuks, Juniks, Windows, Mak OS X, i drugi). To je program sa velikom istorijom, koja datira još iz 1986. Uprkos svom imenu, ovaj softver nije distribuiran pod GNU-ovom opštom javnom licencom (GOJL), ali poseduje svoju licencu besplatnog softvera.[1]

gnuplot
3D verzija elipsoida u Gnuplotu
3D verzija elipsoida u Gnuplotu
Prvo izdanje1986
Repozitorijum Uredi na Vikipodacima
Napisan uC
PlatformaKros platforma
TipPlotovanje
Licencaslobodni softver(njegova licenca)[1]
Veb-sajtwww.gnuplot.info

Karakteristike uredi

Gnuplot može produkovati završni kod direktno na ekran, ili u mnogo različitih formata ili grafičkih fajlova, uključujući prenosivu mrežnu grafiku (PNG), enkapsuliran post-skript (EPS), skalabilnu vektorsku grafiku (SVG), JPEG i mnogih drugih. Takođe je u stanju da proizvede LaTeX kod koji se može direktno uključiti u LaTeX dokumente, koristeći LaTeX-ove fontove i moćne formule zapisivačkih sposobnosti. Program se može koristiti istovremeno interaktivno i u gomili modova koristeći skripte.

Program je dobro podržan i dokumentovan. Obimna pomoć se može naći na Internetu. [2][3]

Jezgro koda gnuplota je napisano u programskom jeziku C. Modularni podsistemi za završni izgled koda preko Qt-a, wxWdgets-a, i LaTeX/TikZ/ConTeXt su napisani u C++ i Lui.

 
gnuplot in interactive use.

Kod prikazan ispod kreira graf nadesno.

set title "Нека математичка функција"
set xrange [-10:10]
set yrange [-2:2]
set zeroaxis
plot (x/4)**2, sin(x), 1/x
Sample Video

Ime ovog programa je izabrano da se ne podudara sa programom koji se zove "noviplot (newplot)", i originalno je izbalansiran između "lamaplota (llamaplot)" i "nplota (nplot)".[4]

Raspodela distribucije uredi

Uprkos imenu gnuplot, on nije nazvan po delu koji se odnosi na GNU projekat, niti koristi Gnu-ovu generalnu javnu licencu. Imenovan je dogovorom izvornih autora, mešavinom gnu (životinja) i noviplot.[5]

Zvanični izvorni kod gnuplota je besplatno redistribuirati, ali izmenjene verzije nisu besplatne. Gnuplotova licenca preporučuje distribuciju pečeva protiv zvaničnih verzija, praćene od strane objavljenog izvornog koda. Binari se mogu distribuirati veoma dugo sa nepromenjenim izvornim kodom i bilo kakvim pečom ubečnim u taj kod. Kontaktne informacije moraju biti isporučene sa izmenjenim radovima za tehničku podršku za izmenjene softvere.[1]

Dozvola za modifikovanje softvera je odobrena, ali nije dozvoljeno da se taj kompletno izmenjeni izvorni kod distribuira. Izmene treba da se distribuiraju kao dodaci za izbačenu verziju.

Uprkos ovom ograničenju, gnuplot je prihvaćen i korišćen od strane mnogo GNU paketa i široko je obuhvaćen u Linuksovim distribucijama uključujući i zahtevnije kao što su Debijan i Fedora. Softver otvorenog koda i Debijanov besplatni usmereni softer posebno omogućavaju ograničenja raspodele izmenjenog izvornog koda, dajući eksplicitnu dozvolu za raspodelu oba peča i izvornog koda.

Noviji gnuplot modeli (kao na primer Ku-te (Qt), wxWidgets, i kairo drajver) su napravljeni pod dvostruko-lincenciranim uslovima, npr. gnuplot + BSD ili gnuplot + GPL.

GUI i programi koji koriste gnuplot uredi

Nekoliko nezavisnih programa imaju grafički korisnički interfejs koji se može koristiti za generisanje grafikona koristeći gnuplot kao pokretač plotovanja. Ovo uključuje:

  • iks-el-dlas (xldlas), jedan star X11 statistički paket[8]
  • gnuplot-iks-ipsilon-cet (gnuplotxyz), jedan star Windows program[9]
  • ve-iks-Pinter (wxPinter), grafički plot menadžer za gnuplot[10]

Maksima je na tekstu baziran računarski algebarski sistem koji u sebi ima nekoliko nezavisnih GUI delova.

Ostali programi koji koriste gnuplot:

  • statistički, program baziran na terminalu [11]
  • gplot.pl ima jednostavniju komandnu liniju interfejsa.[12]

Programiranje i primena interfejsa uredi

Gnuplot se može koristiti iz različitih programskih jezika za grafičke podatke, uključujući Perl (sa CPAN-a), Pajton (sa Gnuplot-paj i SAGE), Julija (sa Gaston.jl), Java (sa JavaGnuplotHibrid i jgnuplot), Rubi (sa Rubi Gnuplot), Č (sa Č-gnuplot), Haskel (sa   Haskel gnuplot) i Smalltalk (Skik i GNU Smalltalk).

gnuplot takođe podržava pipovanje, koji je tipičan za skrite.[13]

Alternative uredi

Programske alternative uredi

Pyxplot je besplatni program za plotovanje koji ima veoma sličnu sintaksu pokušavajući da poboljša gnuplotovu obradu podataka i sposobnost skriptovanja.

Aplikacioni programi se mogu linkovati uz pomoć grafičkih biblioteka kao što su:

Grafičke alternative uredi

Za interaktivno plotovanje kroz grafički korisnički servis (GUI), dostupni su sledeći programi otvorenog-izvornog koda:

  • Ploti (Ploty)– kvalitet publikacije, grafička biblioteka bazirana na pretraživaču za R, Pajton, MATLAB, Julija i Perl; poseduje odlike stilizovanog GUI-a.
  • Ku-tiPlot (QtiPlot)– inspirisan vlasničkim programom
    Oridžin (Origin)
  • SkiDejvis (SciDAVis)– račvanje Ku-tiPlota (QtiPlot-a)
  •  Labplot (LabPlot) – spojen projekat sa SkajDejvisom (SciDAVis)
  • Hipo-drou (HippoDraw)
  • Veusz (Veusz)– GUI koji podržava Pajtonove dodatke
  •  Graf (Graph) - visok kvalitet, lak za korišćenje, popularan kod studenata za plotovanje podataka i funkcija i stilizovanje krivih (samo na Windows-u).

    https://www.padowman.dk/[mrtva veza]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v "gnuplot licence".
  2. ^ Gnuplot manual Arhivirano na sajtu Wayback Machine (31. mart 2016), retrieved 2012-07-19
  3. ^ How to generate graphs with gnuplot, retrieved 2012-07-19
  4. ^ „Gnuplot FAQ”. Gnuplot.info. 31. 12. 2014. Pristupljeno 10. 1. 2016. 
  5. ^ "1.2 How did it come about and why is it called gnuplot?". gnuplot.
  6. ^ „JGNUplot homepage”. Jgp.sourceforge.net. 9. 9. 2006. Pristupljeno 10. 1. 2016. 
  7. ^ „Kayali download | SourceForge.net”. Kayali.sourceforge.net. Pristupljeno 10. 1. 2016. 
  8. ^ „Xldlas - A basic statistical package for X windows”. Linux.maruhn.com. 15. 9. 2003. Arhivirano iz originala 31. 10. 2014. g. Pristupljeno 10. 1. 2016. 
  9. ^ „gnuplotxyz”. Uni-hamburg.de. Pristupljeno 10. 1. 2016. 
  10. ^ Steingrube, Daniel S. "Steingrube" Arhivirano na sajtu Wayback Machine (26. октобар 2015). www.steingrube-home.de.
  11. ^ „Wald: Statist: Project Home”. Wald.intevation.org. Приступљено 10. 1. 2016. 
  12. ^ „GPlot”. Gplot.sourceforge.net. Приступљено 10. 1. 2016. 
  13. ^ „Piping to GNU Plot from C by Amit Saha”. Linuxgazette.net. 4. 10. 2009. Приступљено 10. 1. 2016. 

Литература uredi

Spoljašnji veze uredi