Goran Jelisić
Goran Jelisić (Bijeljina, Jugoslavija, 7. juni 1968) je Srbin koji je osuđen pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju na 40 godina zatvora za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja rata.
Goran Jelisić | |
|---|---|
 Goran Jelisić | |
| Datum rođenja | 7. juni 1968. |
| Mesto rođenja | Bijeljina, SFRJ |
Optužnica
urediPrva zvanična optužnica protiv Jelisića i Ranka Češića je podignuta 21. jula 1995. godine. U izmijenjenoj optužnici od 13. maja 1998. godine, Jelisić je optužen za trideset i dva zločina: petnaest zločina protiv čovječnosti, šesnaest slučajeva kršenja zakona ili običaja rata i genocid.[1]
Po optužnici, tokom maja 1992. godine, Jelisić je postavljen za komandanta logora „Luka“, u blizini Brčkog, za koji se vjeruje da je postojao između maja i jula 1992.[2]
Jelisić je optužen da je skoro svakog dana, u periodu dok je bio u logoru „Luka“, ulazio u glavni hangar logora u kojem je čuvana većina zatvorenika i birao koga će ispitivati, obično praćen stražarima. Tokom ispitivanja Jelisić bi ih tukao, pucao u njih i ubijao.[3] Obično je pucao u glavu ili u leđa, sa male udaljenosti, a tijela su kasnije uklanjana na različite načine, često uz pomoć drugih zatvorenika, bacanjem u Savu ili odnošenjem u masovnu grobnicu van Brčkog.[3] Pored tvrdnje da je lično ubio veliki broj nepoznatih lica muslimanske nacionalnosti, u optužnici su navedena i brojna konkretna imena čiju je smrt direktno prouzrokovao optuženi.
U optužnici za genocid, tvrdi se da je Jelisić imao jasne namjere da uništi značajan broj muslimanskog stanovništva kao nacionalne, etničke ili religijske grupe i da je sistematski ubijao Muslimane u policijskoj stanici Brčko, „Laser bus kompaniju“ i logoru „Luka“.[3] Optužnica ga je teretila i da je u logoru bio poznat pod nadimkom koji je sâm sebi dao, „Srpski Adolf“, da je govorio da je u Brčko došao da bi ubijao Muslimane i da je zatvorenike obavještavao koliko je Muslimana već pobio.[3]
22. januara 1998. godine, Jelisića su uhapsile snage Sfora.[3]
Presuda
urediJelisić je 29. oktobra 1998. godine priznao krivicu[1] za petnaest zločina protiv čovječnosti i šesnaest slučajeva kršenja zakona i običaja rata, ali ne i za genocid. Sud je izrekao usmenu presudu 19. oktobra 1999, oslobađajući ga optužnice za genocid i dodjeljujući mu kaznu od 40 godina zatvora. Presuda je pismeno potvrđena 14. decembra 1999. Njegovi zločini obuhvataju ubistvo 12 ljudi, prebijanje četvoro ljudi i pljačku lične imovine u području Brčkog. Sudsko vijeće je naročito istakla Jelisićevu sadističku i zvjersku prirodu, hladnokrvno činjenje ubistava i tretiranje osoba koje svjedoči o njegovom dubokom preziru ka čovječanstvu i pravu ljudi na život.[1]
Prebačen je 29. maja 2003. godine u Italiju na služenje kazne. Vrijeme provedeno u pritvoru od 22. januara 1998. mu je uračunato u kaznu.[1]
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b v g UN. org: Slučaj Gorana Jelisića (pod šifrom IT-95-10)
- ^ Nizich 1993, str. 197.
- ^ a b v g d UN. org: Optužnica protiv Gorana Jelisića, Pristupljeno 9. 4. 2013.
Literatura
uredi- Nizich, Ivana (1993). War Crimes in Bosnia-Hercegovina. Human Rights Watch. str. 197—. ISBN 978-1-56432-097-1.
