Gornje jezero (engl. Lake Superior) je jezero u SAD i Kanadi. Površina jezera iznosi 82.103 km² i ono je najveće[a] među Velikim jezerima u Severnoj Americi na granici SAD i Kanade.[5] Nalazi se na teritoriji američkih saveznih država Mičigen, Viskonsin i Minesota i kanadske pokrajine Ontario.[6] Najveće ostrvo u jezeru je ostrvo Ajl Rojal. Uz obalu jezera postoje 2 nacionalna parka i više zaštićenih rezervata prirode. Gornje jezero je poznato po niskoj temperaturi vode koja je u proseku 2-5 stepeni. Zapremina jezera je 12.100 km³, i po tome ono sadrži više vode nego sva ostala Velika jezera zajedno. Jedina slatkovodna jezera koja sadrže više vode su Bajkal i Tanganjika. Gornje jezero ima najbolji kvalitet voda od svih Velikih jezera, jer uz njegovu obalu ne postoji značajna industrija. U jezero se uliva više od 200 pritoka. Najveće među njima su reke Sent Luis, Vajt i Kaministikija. Jezero ističe u jezero Hjuron kroz reku Sent Meriz. Razlika u nivoima ova dva jezera je 8 m. Kaskadni vodopadi reke Sent Meriz danas su regulisani branama, kanalima i prevodnicama. U jeziku lokalnih indijanaca, plemena Čipiva, jezero se naziva Gičigami („velika voda“). Francuski istraživači iz 17. veka, koji su otkrili ovo jezero, dali su mu današnje ime (le lac supérieur).

Gornje jezero
Koordinate47° 46′ 03″ S; 87° 22′ 16″ Z / 47.7675° S; 87.371111° Z / 47.7675; -87.371111
PritokeSent Luis, Vajt,
Kaministikija
OtokeSent Meriz (ka jezeru Hjuron)
Zemlje basena SAD
 Kanada
Maks. dužina350 mi (560 km)[1] km
Maks. širina160 mi (260 km)[1] km
Površina31.700 sq mi (82.000 km2)[2] km2
Pros. dubina483 ft (147 m)[2] m
Maks. dubina1.333 ft (406 m)[2][4] m
Zapremina2.900 cu mi (12.000 km3)[2] km3
Dužina obale11.729 mi (2.783 km) plus 997 mi (1.605 km) za ostrva[3] km
Nad. visina174 m
NaseljaDalut (SAD)
Tander Bej (Kanada)
Gornje jezero na karti Kanade
Gornje jezero
Gornje jezero
Vodena površina na Vikimedijinoj ostavi
1 Shore length is not a well-defined measure.

Hidrografija uredi

Gornje jezero se uliva u jezero Hjuron preko reke St. Maris i prevodnice Su (prevodnica Su St. Mari). Ono je najveće slatkovodno jezero na svetu po površini i treće po zapremini, iza jezera Bajkal u Sibiru i jezera Tanganjika u istočnoj Africi. Kaspijsko more, iako veće od Gornjeg jezera po površini i po zapremini, je bočato. Iako je trenutno izolovano, praistorijski Kaspijsko more je više puta bilo povezano a zatim izolovano od Mediterana preko Crnog mora.

 
Najdublja tačka Gornjeg jezera[7] na batimetrijskoj mapi.[8]

Gornje jezero ima površinu od 31.700 sq mi (82.103 km2),[2] što je otprilike veličina Južne Karoline ili Austrije. Ono ima maksimalnu dužinu od 350 mi (560 km; 300 nmi) i maksimalnu širinu od 160 mi (257 km; 139 nmi).[1] Njegova prosečna dubina je 80,5 fathoms (483 ft; 147 m) sa maksimalnom dubinom od 222,17 fathoms (1.333 ft; 406 m).[2][1][4] Gornje jezero sadrži 2.900 kubnih milja (12.100 km³) vode.[2] U Gornjem jezeru ima dovoljno vode da pokrije celu kopnenu masu Severne i Južne Amerike do dubine od 30 cm (12 in).[b] Obala jezera se proteže na 2.726 mi (4.387 km) (uključujući ostrva).[2] Jezero ima veoma mali odnos razvođa i površine od 1,55, što ukazuje na minimalan uticaj kopna.[9]

Dok temperatura površine Gornjeg jezera sezonski varira, temperatura ispod 110 fathoms (660 ft; 200 m) je skoro konstantna 4 °C (39 °F). Ova varijacija u temperaturi čini jezero sezonski stratifikovanim. Međutim, dva puta godišnje, vodeni stub dostiže ujednačenu temperaturu od 4 °C (39 °F) od vrha do dna, i vode u jezeru se temeljno mešaju. Ova karakteristika čini jezero dimiktičnim. Zbog svoje zapremine, Gornje jezero ima vreme zadržavanja od 191 godinu.[10][11]

Godišnje oluje na Gornjem jezeru redovno imaju visinu talasa preko 20 ft (6 m).[12] Zabeleženi su talasi od preko 30 ft (9 m).[13]

Napomene uredi

  1. ^ The Caspian Sea is the largest lake, but is saline, not freshwater.
  2. ^ North America (2.47×107 km²) and South America (1.78×107 km²) combined cover 4.26×107 km². Lake Superior's volume (1.20×104 km³) over 4.26×107 km² gives a depth of 0.282 m.

Reference uredi

  1. ^ a b v g „Great Lakes Atlas: Factsheet #1”. United States Environmental Protection Agency. 11. 4. 2011. Pristupljeno 10. 11. 2011. 
  2. ^ a b v g d đ e ž „Great Lakes: Basic Information: Physical Facts”. United States Environmental Protection Agency. 25. 5. 2011. Arhivirano iz originala 29. 10. 2010. g. Pristupljeno 9. 11. 2011. 
  3. ^ „Shorelines of the Great Lakes”. Michigan Department of Environmental Quality. Arhivirano iz originala 5. 4. 2015. g. 
  4. ^ a b Wright, John W., ur. (2006). The New York Times Almanac  (2007 izd.). New York: Penguin Books. str. 64. ISBN 0-14-303820-6. 
  5. ^ Bencomo, Phil (2015-10-06). „Just How Big is Lake Superior?”. Lake Superior Magazine (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2021-07-09. 
  6. ^ Minnesota Sea Grant. „Superior Pursuit: Facts About the Greatest Great Lake”. University of Minnesota. Arhivirano iz originala 21. 7. 2017. g. Pristupljeno 9. 8. 2007. 
  7. ^ Great Lakes Environmental Research Laboratory. „About Our Great Lakes: Tour”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Arhivirano iz originala 7. 5. 2017. g. Pristupljeno 15. 12. 2017. 
  8. ^ National Geophysical Data Center (1999). „Bathymetry of Lake Superior”. National Oceanic and Atmospheric Administration. Pristupljeno 23. 3. 2015. 
    (the general reference to NGDC because this lake was never published, compilation of Great Lakes Bathymetry at NGDC has been suspended).
  9. ^ Urban, N. R. (2005). „Carbon cycling in Lake Superior”. Journal of Geophysical Research (na jeziku: engleski). 110 (C6): C06S90. ISSN 0148-0227. doi:10.1029/2003JC002230. 
  10. ^ Minnesota Sea Grant. „Lake Superior”. University of Minnesota. Arhivirano iz originala 20. 2. 2007. g. Pristupljeno 9. 8. 2007. 
  11. ^ Minnesota Sea Grant (15. 10. 2014). „Lake Superior's Natural Processes”. University of Minnesota. Arhivirano iz originala 22. 8. 2020. g. Pristupljeno 17. 11. 2015. 
  12. ^ „The Fall Storm Season”. National Weather Service. Pristupljeno 25. 9. 2007. 
  13. ^ Chisholm & Gutsche (1998), str. xiii.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi