Grb Kranjske je grb istorijske provincije Kranjske, koja je otprilike obuhvatala današnje Slovenačke pokrajine: Gorenjsku, Dolenjsku, Notranjsku i dijelove Primorske.

Kranjska
Detalji
NosilacKranjska
Usvojennajvjerovatnije 12. vijek
djelimično izmijenjen nakon 1463.

Kranjska

uredi

Kranjska (satoslov.: Krajnska, nem. Krain, lat. Carniola), se prvi put spominje 973. godine kao dio Koruškog vojvodstva]. Od 1002. godine Kranjska postaje nezavisna pogranična županija, da bi 1364. postala vojvodstvo, a od 1849. do 1918. godine krunski posjed (zavisna kraljevina). Kao administrativna jedinica CKranjska je bila dio Svetog rimskog carstva, a zatim Habsburške monarhije. Ukinuta je osnivanjem Države Slovenaca, Hrvata i Srba nakon Prvog svjetskog rata.

Formiranje grba

uredi

U mnogim svojim spisima, istraživač i heraldičar Šavli, navodi da je pokrajinski grb nastao prije uspona Kranjske u vojvodstvo, 1364. godine, a prema nekim drugim izvorima se pominju 1156. i 1161. godina.

Opis i istorija grba

uredi

Knjiga grbova iz 1370. godine opisuje da je grb zemlje Kranjske heraldički plav orao (tokom poletanja), na bijeloj (heraldičko srebrnoj) pozadini, sa glavom okrenutom u desno (prema heraldičkim kriterijumima), i obojenim crveno-bijelim obrutim polumjesec (okrenut prema dolje). Godine 1463. svetorimski car Fridrih II, car Svetog rimskog carstva dozvolio je kranjskim pokrajinskim imanjima (kranjska vojska spasila njegovo carstvo, a takođe i život u borbi) da koristi grb, ali sa zlatnom kombinacijom u polumjesecu, umesto bijelog (srebrenog) i da na glavu orla stoji carska kruna.

Grb Kranjske je 1836. godine izgubio svoju krunu i počeo da se pojavljuje u originalnoj srebrnoj verziji, zahvaljujući carevoj reformi Ferdinanda I, koji je promjenio carske naslove, kao i grbe nekih zemalja. Pošto carska uredba potrebna za ovu promenu nije izdata, kranjski pokrajinski posjedi poslali su žalbu carskom uredu u Beču, ali službeno obrazloženje nije objavljeno do raspada Monarhije.

Vidi još

uredi

Literatura

uredi