Gustina naseljenosti

средњи број становника на површини одређеног подручја

Gustina naseljenosti stanovništva predstavlja prosečan broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao prosečan broj „stanovnika po kvadratnom kilometru (st./km²)”. Drugim rečima, gustina naseljenosti je odnos između broja stanovnika i veličine neke teritorije. Izračunava se na način da se broj stanovnika određenog područja podeli sa površinom istog područja.[1][2]

Karta sveta sa gustinom stanovništva po državama (2015)
Karta sveta sa gustinom stanovništva po državama (2006)

Prosečna gustina naseljenosti svetskog kopna bez Antarktide je oko 41 st/km kvadratni.[3]

Zemlja sa najvišom gustinom stanovništva je Monako (18.713 st./km², a sa najnižom gustinom stanovništva Mongolija (2 st./km²).

Ponekad se upotrebljava obrnuta vrednost. Kolika je površina koja u proseku stoji na raspolaganju jednom stanovniku određenog područja. Izračunava se tako, da se površina područja izražena u podeli sa brojem stanovnika na tom području. Navodi se kao „broj kvadratnih metara na jednog stanovnika (m²/st.)”.

Zemlja sa najmanjom površinom po stanovniku je Monako (63 m²/st.), a sa najvećom površinom po stanovniku Mongolija (500.000 m²/st.).

Kontinenti uredi

Gustina naseljenosti za sve kontinente osim Antarktika:

  1. Azija — 80 stanovnika/km²,
  2. Evropa — 71 stanovnika/km²,
  3. Afrika — 26 stanovnika/km²,
  4. Severna Amerika — 20 stanovnika/km²,
  5. Južna Amerika — 20 stanovnika/km²,
  6. Australija — 3 stanovnika/km².[4]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Rada Sitarica i Milutin Tadić 2016, str. 38, 39.
  2. ^ „Gustina naseljenosti i porast svetskog stanovništva”. Wordpress. 10. 08. 2013. Pristupljeno 10. 02. 2018. 
  3. ^ „Broj i gustina naseljenosti”. E-znanje. Pristupljeno 10. 02. 2018. 
  4. ^ Đ, Ljubica. „Broj stanovnika i gustina naseljenosti”. slideshare. 

Literatura uredi

  • Sitarica, Rada; Tadić, Milutin (2016). Geografija 6 za 6. razred osnovne škole (7. izd.). Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva. ISBN 978-86-17-19478-7. 

Spoljašnje veze uredi