Dalmacija (tvrđava u Albaniji)

Dalmacija je naziv za tvrđavu u sjevernoj Albaniji, pored sela Komane. [1] Pod tim imenom je pominje Ivan Jastrebov.

Komane se nalazi u podnožju visoke planine, a na toj planini su sačuvani ostaci utvrđenja po imenu Dalmacija. Zbog povoljnog položaja, Jastrebov zakučuje da je u starija vremena tu morao biti grad (varoš). Plovidbu Drimom dalje od ovoga mjesta je tada otežavala stijena u samoj rijeci, kod ovog sela. Jastrebov je smatrao da bi je zbog nesmetane dalje plovidbe, trebalo ukloniti, zbog otpremanja građe iz Donjeg Dukađina, koji je bogat borovinom, bukovinom i dr. do Lješa, a odande do mora. Tvrđava Dalmacija ima sačuvane temelje jedne latinske crkve. Pop je Jastrebovu rekao da je bila posvećena Sv. Jovanu, a druga crkva o kojoj je isto još tada bio sačuvan pomen je bila posvećena Sv. Arhangelu Mihailu. Pošto su u tom kraju mnogi gorštaci preseljavali, iz raznih razloga, kasniji doseljenici nisu sačuvali mnoge nazive, ne samo brda nego i planina, a tim prije porušenih crkava. [2] Od ostalih tvrđava u Alabiniji Jastrebov pominje dvije istoimene tvrđave, Kale Leke Dukađina.

U Donjoj Albaniji ili staroj Dalmaciji, čija je granica počinjala kod reke Mat, car Dioklecijan je izveo iz Italije Pitele koje je nazvao Rimljanima. Da se latinizovanje ovde nije primalo, o tome svjedoči Farlati govoreći da nije bilo lako širiti latinstvo u grčkim zemljama, kao među Srbima. [3] [4] Otuda su sjevernji krajevi Albanije (srpski) lakše pokatoličeni nego južniji, koji su bili pod uticajem Grka. Moguća je povezanost imena Dalmacija i Mat, Maća, Makedonija. U Albaniji imamo i 2 kule koje nose ime i po oblasti na kojima su se nalazili, kula Mat i ova tvrđava, Dalmacija. U štampanom tomu hrisovulje sabranih kanona cara Justinijana navedene su i granice Gornje i Donje Albanije. Gornja je počinjala od Krojskog vladičanstva, a donja od Lješkog. [5]

Po tome, kraj sjeverno od rijeke Mat bi bila Donja Makedonija ili Dalmacija, Donji Mat - Dalmatija.

Reference uredi

  1. ^ Gugl mape, Komane. 
  2. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija. Beograd: Službeni glasnik. str. 394. — 395. 
  3. ^ Farlati, Danijele. Illyricum sacrum, VII, pp. 196. 
  4. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 512. Beograd: Službeni glasnik. 
  5. ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 503. - 528. Beograd: Službeni glasnik.