Dajmler-Klem L.20 (nem. Daimler-Klemm L.20) je nemački jednomotorni, dvosedi, niskokrilni laki avion, pretežno drvene konstrukcije, koji se koristio kao sportski i avion za početnu obuku pilota, između dva svetska rata[1].

Dajmler-Klem

Avion Klemm-Daimler L20
Avion Klemm-Daimler L20

Opšti podaci
Namena Turističko školski
Posada 1
Broj putnika 1
Poreklo  Nemačko carstvo
Proizvođač Daimler i Leichtflugzeugbau Klemm GmbH
Probni let 1924.
Uveden u upotrebu 1924.
Povučen iz upotrebe 1943.
Status neaktivan
Prvi operater Nacistička Nemačka
Broj primeraka 83
Dimenzije
Dužina 7,27 m
Visina 1,75 m
Raspon krila 13,00 m
Površina krila 20,00 m²
Masa
Prazan 220 kg
Normalna poletna 390 kg
Pogon
Broj motora 1
Fizičke osobine
Klipnoelisni motor 1 h Daimler F 7502
Snaga KEM-a 1 x 15,7 kW
Snaga KEM-a u ks 1 x 20 ks
Performanse
Ekonomska brzina 90 km/h
Maks. brzina na H0 105 km/h
Dolet 480 km
Plafon leta 3.500 m
Brzina penjanja 80 m/min
Portal Vazduhoplovstvo

Projektovanje i razvoj uredi

Usavršavajući klasu lakih sportskih/školskih aviona H. Klem je 1924. godine testirao jednomotorni dvosedi školski avion niskokrilac sa samonosećim krilom drvene konstrukcije, Dajmler L.20 sa bokser motorom Dajmler F 7502 snage 15kW, koga je projektovao čuveni dr. inž. Ferdinad Porše[2].

Tehnički opis uredi

 
Motor Daimler L20 aviona Klemm-Daimler L20
 
Avion Klemm-Daimler L20 sa sklopljenim krilima

Avion je bio nisokokrilni jednokrilac sa jednim motorom i dva člana posade.

Trup: Avion je drvene konstrukcije. Konstrukcija trupa je rešetkasta drvena konstrukcija, nepravilnog pravougaonog poprečnog preseka obložena drvenom lepenkom. Prednji deo aviona (do prve kabine) je bio obložen delom sa aluminijumskim limom. Između motora i prve kabine nalazio se rezervoar za gorivo. Rezervoar je protivpožarnim zidovima bio odvojen od motora i pilotske kabine.

Pogonska grupa: Avion je bio opremljen vazduhom hlađenim bokser motorom Dajmler F 7502 snage 15kW i drvenom dvokrakom vučnom elisom, fiksnog koraka.

Krila: Noseća konstrukcija krila je od drveta sa dve ramenjače prednji deo krila je bio obložen šperom, a ostatak platnom. Deo krila uz trup je bio celom svojom širinom obložen šperpločom jer su se po toj površini posada penjala u kabine. Na ovaj deo krila su bili zalepljeni gumeni nogostupi koji su onemogućavali klizanje posade pri penjanju u avion i oštećivanje krila. Oblik krila je bio trapezast sa zaobljenim krajem krila. Napadna ivica krila je bila skoro upravna na osu aviona. Sa donje strane krila pri samom kraju su se nalazile čelične skije koje su obezbeđivale krilo od oštećenja pri neregularnom sletanju. Krila su se veoma lako mogla odvojiti od trupa u cilju transporta ili parkiranja aviona u hangar.

Stajni trap je bio fiksan potpuno napravljen od metalnih profila sa visoko pritisnim gumama, na repu je imao elastičnu drvenu drljaču.

Varijante aviona Dajmler-Klem L.20 uredi

  • L20 A1 - Žicama-zategnuto krilo. Tri aviona je napravio Dajmler fabrika aviona.
  • L20 B1 - Samonoseće krilo bez zatezača. Prototip napravio Dajmler a proizvodio ga je Klemm fabrika aviona.
  • L20 Hidroavion - Model kao L20 B1 samo što umesto konvencionalnog stajnog trapa ima plovke.

Zemlje koje su koristile avion Dajmler-Klem L.20 uredi

Operativno korišćenje uredi

Avion se proizvodio u dve fabrike: Daimler i Leichtflugzeugbau Klemm GmbH. Proizvedeno je preko 83 primeraka aviona Dajmler-Klem L.20 svih tipova. Ovi avioni su izvezeni u najmanje šest zemalja i uglavnom su korišćeni za početnu obuku pilota[3].

Najpoznatiji i najznačajniji let aviona Dajmler-Klem L 20 bio je preletanje Alpa u februaru 1926. Pilot je bio Gurlicer (nem. Hans Gurlitzer) i navigator / inženjer Langsdorf, (nem. Werner von Langsdorff) obojica iz Dajmler-a.

Let je počeo iz Daimler-ove baze u Sindelfingenu 16. februara, i nakon nekoliko pokušaja da prelete Alpe to im je uspelo sletevši u blizini jezera Zeler u austrijskim Alpima. Povratak je bio prema istoku, zaobilazeći Alpe put Beča i Budimpešte i dolazak kući u Sindelfingen 16. marta. Časopis Flajt je pozdravio ovaj uspeh, jer je pokazao da se malim lakim avionima mogu obavljati letovi preko teških terena i neizvesnih vremenskih uslova.

Avion Dajmler-Klem L.20 u Jugoslaviji uredi

 
Dajmler-Klem L 20 na Ljubljanskom aerodromu
 
Dajmler-Klem L 20 (Ljubljana) vlasništvo Aerokluba Ljubljana

U oktobru mesecu 1927. godine, Osnovni odbor Aerokluba Kraljevine SHS (Jugoslavije) u Ljubljani kupio je jedan sportski avion dvosed, niskokrilac drvene konstrukcije tipa Dajmler-Klem L.20a sa motorom Mercedes F 7502. Avion je kršten imenom "Ljubljana" i odbor ga je odmah počeo koristiti u propagandne svrhe (popularizacija vazduhoplovstva). Veliki broj letova je napravljen već u sezoni 1928. godine. Avion nikada nije dobio zvaničnu registracionu oznaku H, ali je umesto registracione oznake na repu imao oznaku H a na trupu mu je velikim slovima pisalo Ljubljana, tako da je avion praktično bio označen kao X-LJUBLJANA[4][5].

Osnovni Odbor AK u Ljubljani pokušao je 1929. godine da organizuje pilotsku školu, ali mu je to samo delimično pošlo za rukom jer se motor aviona Klem L.20 često kvario. Avion je u međuvremenu bio registrovan po tada važećem sistemu i dobio je oznaku UN-LOD koja je bila postavljena samo na desnom krilu.

Sačuvani primerak uredi

U muzeju Mercedesa u Štutgartu izložena je verna rekonstrukcija aviona Dajmler-Klem L 20, originalni primerak ovog aviona nije sačuvan.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 04. 03. 2016. g. Pristupljeno 19. 12. 2015. 
  2. ^ Mercedes-Daimler L.20, Aero Digest, Vol 10 No 1, Januar 1927. page 44
  3. ^ Keimel Reinhard, Luftfahrzeugbau in Österreich / Enzyklopädie: Von den Anfängen bis zur Gegenwart. AVIATIC VERLAG GmbH, Oberhaching. ISBN 978-3-925505-78-2.
  4. ^ Krunić, Čedomir (2013). Civilno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije. 2. Beograd. ISBN 978-86-901623-4-5. 
  5. ^ O. Petrović; Civilni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije 1925 do 1941, Let 1. Beograd, 2004.

Literatura uredi

  • Krunić, Čedomir (2013). Civilno vazduhoplovstvo Kraljevine Jugoslavije. 2. Beograd. ISBN 978-86-901623-4-5. 
  • O. Petrović; Civilni aeroplani Kraljevine SHS/Jugoslavije 1925 do 1941, Let 1. Beograd, 2004.
  • Stützer, Helmut; Die Deutschen Militärflugzeuge 1919-1934, Verlag E.S.Mittler & Sohn, Herford. 1994. ISBN 978-3-89350-693-4..
  • Keimel Reinhard, Luftfahrzeugbau in Österreich / Enzyklopädie: Von den Anfängen bis zur Gegenwart. AVIATIC VERLAG GmbH, Oberhaching. ISBN 978-3-925505-78-2.
  • Mercedes-Daimler L.20, Aero Digest, Vol 10 No 1, Januar 1927. page 44

Spoljašnje veze uredi