Diferencijalni presek rasejanja
Diferencijalni presek rasejanja se definiše kao broj čestica koje se raseju u jediničnom prostornom uglu u jediničnom vremenskom intervalu, podeljen sa fluksom upadnog snopa i brojem centara rasejanja:
Diferencijalni presek rasejanja se odnosi na teoriju rasejanja kada se snop identičnih čestica usmeri ka meti i na detektoru se posmatra rasejanje.[1]
Formula za diferencijalni presek rasejanja
urediKako je:
to se jednačina za diferencijalni presek uzimanjem još i da postoji samo jedan centar rasejanja, svodi na:
Odavde se vidi da diferencijalni presek rasejanja ima dimenziju površine. On se meri u oblasti .
Totalni presek rasejanja
urediTotalni presek rasejanja se dobija kada se diferencijalni presek integrali po prostornom uglu:
Totalni presek rasejanja daje efektivnu površinu na kojoj se dati snop rasejava. Ta površina može biti cela sfera (kod rasejanja na krutoj sferi), a može se dobiti da efektivna površinu divergira (kao što je slučaj kod Raderfordovog rasejanja).
Rasejanje u jednoj dimenziji
urediPri rasejanju u jednoj dimenziji, ugao rasejanja može imati samo dve vrednosti: 0 i π. Diferencijalni presek rasejanja se svodi na koeficijente refleksije i transmisije:
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Teorija rasejanja, pp. 197-199, Kvantna mehanika, Maja Burić, jun 2015