Dolina Smrti se nalazi jugoistočno od planinskog masiva Sijera Nevada u Velikom basenu. Graniči se na istoku s planinama Grapevine Mountains, Funeral Mountains i Amargosa Range, na zapadu s planinama Cottonwood Mountains i Panamint masiv. Ona je jedan od najboljih primera geološke konfiguracije Velikog Bazena.

Planinski masiv Panamint, Dolina Smrti i Crne planine snimljene iz Spejs šatla (NASA)

Dolina Smrti je najniža tačka na zapadnoj hemisferi,-86 metara ispod nivoa mora. Dolina zrači ekstremne količine toplote, tako da su temperature među najvišima na svetu. Najviša zabeležena temperatura zabeležena u SAD, i druga najviša na svetu, bila je 56,7 °C (134,1 °F) u Greenland Ranch-u u blizini doline 10. jula 1913. godine. Najviša prosečna temperatura u julu je 47 °C (117 °F), a temperature iznad 49 °C (120 °F) su vrlo česte. Atmosferske padavine su manje od (50 mm) kiše godišnje. Reke Amargosa i Furnace Creek teku kroz dolinu, ali iščezavaju u pesku.

Iako u Dolini Smrti ima vrlo malo kiša, dolina je podložna poplavama za vreme velikih kiša, jer tlo ne može da upije velike količine vode, tako da dolazi do opasnih bujica. Takva bujica je u avgustu 2004. godine odnela dva života i zatvorila nacionalni park.

U kasnom Pleistocenu, dolina je bila dno preistorijskog jezera Menli. Dolini su dali ime emigranti 1849. godine za vreme kalifornijske “zlatne groznice“ koji su morali da prelaze dolinu na putu do zlatonosnih polja. U vreme 1850-ih, u dolini je iskopavano zlato i srebro. U 1880-im godinama otkriven je boraks koji je vađen vagonetima koje je vuklo dvanaest mula.

Domorodačko stanovništvo uredi

Dolina Smrti je dom plemena Timbiša, koji su naseljavali dolinu bar u poslednjih 1.000 godina. Neke porodice još žive u dolini u indijanskom selu. Ime doline, tümpisa, znači „kamena boja“ jer se u dolini vadi crvena oker boja. Drugo selo u dolini nalazilo se u Grapevine Kanjonu u blizini sadašnjeg naselja Scotty's Castle. Zvalo se Maahunu, čije značenje nije pouzdano sigurno, iako hunu znači 'kanjon'.

Fotografije uredi

Literatura uredi

  • U.S. Geological Survey Professional Paper 494, Hunt, C.B., and Mabey, D.R., 1966, General geology of Death Valley, California (adapted public domain table)[1]

Spoljašnje veze uredi