Draguviti (Dragoviti, Dragovići) su bili južnoslovensko pleme, koje je živelo zapadno od Soluna.

Slovenska plemena u Evropi tokom 8. veka

Opsada Soluna uredi

616. godine savez slovenskih plemena, na čelu sa draguvitskim poglavarom Haconom (moguće kraći oblik imena Hotimir), bezuspešno su opsedale Solun.

Poreklo Draguvita uredi

Istočnoslovensko pleme Dregoviči je živelo na severnoj močvarnoj obali reke Pripet, čiji je naziv izveden iz slovenske reči dregva koja je označavala močvaru, a i danas je sačuvala to značenje (дрэгва) u beloruskom jeziku. Deo Dragovića (Draguviti) se doselio na Balkansko poluostrvo početkom 7. veka — jedna grupa naselila se u okolini Soluna, a druga na reci Dragovici, levoj pritoci Marice.[1]

Dragovićka crkva uredi

U srednjem veku je među Draguvitima bilo dosta rašireno bogumilsko hrišćansko učenje, nasuprot vizantijskom pravoslavnom hrišćanstvu. Poznato je u okviru bogumilstva postojala Dragovićka crkva, koja se pominje i na Saboru u Sen Feliksu 1167. godine[2].

Napomene uredi

  1. ^ Predrag Piper, Uvod u slavistiku 1
  2. ^ Drugi religii Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. oktobar 2007), Pristupljeno 2. 4. 2013.

Vidi još uredi