Drvena kašika je kuhinjska alatka koja se koristi pri pripremanju hrane.

Drvena kašika

Upotreba uredi

Prve kašike koje su korišćene za jelo pravile su se od drveta i školjki, a kasnije su pravljene i od metala.[1]

Danas se drvene kašike najčešće koriste u pripremanju hrane. Drvene kašike za razliku od metalnih ne provode toplotu, tako da njihova drška ostaje hladna i kada se kašika duže vremena nalazi u vrućoj supi ili sosu.[2]

Metalnim kašikama se mogu oštetiti posude u kojima se priprema hrana, dok je sa drvenim kašikama mogućnost oštećenja posuđa mnogo manja. Ovo se odnosi i na osjetljive sastojke u hrani.[2]

Drvene kašike su takođe udobnije za držanje, jer im drške nisu oštre nego zaobljene.[2]

Postoji verovanje da med treba jesti drvenim ili plastičnim, a nikako metalnim kašikama. Ovo je opravdano samo kod matičnog mleča, koji sadrži aminokiseline koje se u kontaktu sa metalom razgrađuju.[3][4]

Nedostatak drvene kašike u odnosu na metalnu je što se teže čisti, odnosno može da upije neke supstance koje se pranjem teško uklanjaju.

Simbolizam uredi

Ljubavna kašika uredi

 
Ljubavne kašike

Ručno izrezbarene drvene kašike koristile su se u Velsu kao ljubavni poklon i nazivane su ljubavnim kašikama.[5] Na njima su bili izrezbareni razni simboli od kojih je svaki imao različito značenje.

U sportu uredi

Drvena kašika se u nekim sportovima dodeljuje timu koji zauzme poslednje mesto na takmičenju. Tako, recimo, na ragbi turniru Šest nacija poslednjeplasirana reprezentacija dobija drvenu kašiku.[6]

Reference uredi

  1. ^ Kašika, viljuška i nož kroz istoriju Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. novembar 2013), dnevno.rs, 23. 6. 2013.
  2. ^ a b v Zašto koristiti drvenu kašiku pri kuhanju, Kuhar.ba, 25. 7. 2012.
  3. ^ Med, čudesan lek, Blic žena, 2. 9. 2012.
  4. ^ Med i pčelinji proizvodi Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. avgust 2013), stetoskop.info
  5. ^ Neobični načini izjavljivanja ljubavi (u proteklim stoljećima), Pixelizam, 12. 10. 2012.
  6. ^ Drvena kašika kao sportski trofej Arhivirano na sajtu Wayback Machine (23. avgust 2010), Analitika, 9. 2. 2010.

Vidi još uredi