Državno tužilaštvo Republike Hrvatske
Državno tužilaštvo Republike Hrvatske (hrv. Državno odvjetništvo Republike Hrvatske) samostalan i nezavisan je pravosudni organ ovlašćen i dužan da postupa protiv počinilaca krivičnih i drugih kažnjivih djela, da preduzima pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te da podnosi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.
Organizacija uredi
Državno tužilaštvo se ustanovljava kao jedinstveni pravosudni organ čiji se djelokrug, ovlašćenja i nadležnost utvrđuju zakonom. Državni tužilac je odgovoran za obavljanje poslova iz djelokruga državnog tužilaštva kojeg zastupa i kojim rukovodi.
Glavni državni tužilac Republike Hrvatske, državni tužilac te zamjenik glavnog državnog tužioca ili zamjenik državnog tužioca ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraženo pravno mišljenje u predmetu koji mu je dodijeljen u rad, osim ako se radi o kršenju zakona koje je kažnjivo djelo.[1]
Državno tužilaštvo Republike Hrvatske ustanovljeno je za cijelo područje Hrvatske, a osim njega postoje i opštinska i županijska državna tužilaštva. Svako državno tužilaštvo postupa u skladu sa svojom stvarnom i mjesnom nadležnošću. Opštinska državna tužilaštva su podređena županijskim, a ova Državnom tužilaštvu.[2]
Kolegijum Državnog tužilaštva sačinjavaju glavni državni tužilac i svi zamjenici u Državnom tužilaštvu. On odlučuje o izuzeću glavnog državnog tužioca, a preduzima i radnje u vezi sa izborom i razrješenjem članova Državnog tužilačkog vijeća. Glavni državni tužilac može sazvati i prošireni kolegijum Državnog tužilaštva kojeg čine svi zamjenici glavnog državnog tužioca, županijski državni tužioci i rukovodioci posebnih državnih tužilaštava.[3]
Djelokrug uredi
Stvarna i mjesna nadležnost državnog tužilaštva određuje se prema odredbama zakona kojima se utvrđuje nadležnost sudova pred kojima izvršavaju svoja ovlašćenja.
Državno tužilaštvo Republike Hrvatske preduzima pravne radnje iz svoje nadležnosti radi zaštite Ustava Republike Hrvatske i zakonitosti pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske, preduzima radnje iz svoje nadležnosti pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske, Visokim trgovinskim sudom Republike Hrvatske i Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Preduzima i pravne radnje iz svoje nadležnosti pred međunarodnim i stranim sudovima i drugim organima.
Državno tužilaštvo Republike Hrvatske daje na zahtjev državnih organa mišljenja o nacrtima predloga zakona i drugih propisa.[4]
Glavni državni tužilac uredi
Glavnog državnog tužioca imenuje na vrijeme od četiri godine Hrvatski sabor, na predlog Vlade Republike Hrvatske i uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora. Po isteku tog vremena može biti ponovno imenovan na istu dužnost. Ako ne bude ponovno imenovan ili bude razriješen, nastavlja raditi kao zamjenik državnog tužioca u Državnom tužilaštvu.
Predlog za razrješenje glavnog državnog tužioca može podnijeti Vlada Republike Hrvatske. U predlogu se mora navesti osnova i razlozi za razrješenje. O predlogu, uz prethodno mišljenje Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora, odlučuje Hrvatski sabor.[5]
Državno tužilačko vijeće uredi
Državno tužilačko vijeće (hrv. Državnoodvjetničko vijeće) poseban je organ nadležan za imenovanje i razrješenje zamjenika državnih tužilaca i županijskih i opštinskih državnih tužilaca, kao i za vođenje postupka i odlučivanje o njihovoj disciplinskoj odgovornosti.[6]
Vijeće ima 11 članova. Sedam članova se bira iz reda zamjenika državnih tužilaca, dva člana iz reda Hrvatskog sabora i dva člana iz reda univerzitetskih profesora pravnih nauka. Članove iz reda zamjenika državnih tužilaca čine: dva zamjenika glavnog državnog tužioca Republike Hrvatske, dva zamjenika županijskih državnih tužilaca i tri zamjenika opštinskih državnih tužilaca. Dva člana Vijeća imenuje Hrvatski sabor iz redova svojih poslanika od kojih je jedan iz redova opozicije. Članove Vijeća iz reda univerzitetskih profesora pravnih nauka, na predlog fakultetskih vijeća, biraju svi profesori pravnih fakulteta u Republici Hrvatskoj.[7]
Članovi Vijeća se biraju na vrijeme od četiri godine, s tim da član Vijeća niko ne može biti više od dva puta.[8] Članovi Državnog tužilačkog vijeća između sebe biraju predsjednika i zamjenika predsjednika. Predsjednik mora biti iz reda zamjenika državnog tužioca.
U djelokrug Državnog tužilačkog vijeća spada: imenovanje i razrješenje zamjenika državnih tužilaca i županijskih i opštinskih državnih tužilaca, vođenje postupka i odlučivanje o disciplinskoj odgovornosti zamjenika državnih tužilaca, premještaj zamjenika državnih tužilaca, raspisivanje izbora za članove Vijeća iz redova zamjenika državnih tužilaca, sudjelovanje u osposobljavanju i usavršavanju državnih tužilaca, zamjenika i tužilačkih službenika, odlučivanje o prigovoru na ocjenu, sprovođenje postupka upisa kandidata u Državnu školu za pravosudne funkcionere (hrv. Državna škola za pravosudne dužnosnike) i postupka polaganja završnog ispita, odlučivanje o prigovoru na završnu ocjenu kandidata u Državnoj školi, vođenje knjiga državnih tužilaca i zamjenika, vođenje i kontrola imovinskih kartica državnih tužilaca i zamjenika državnih tužilaca, obavljanje drugih poslova u skladu sa zakonom.[9]
Izvori uredi
- ^ Članovi 3, 4. i 6. Zakona o državnom tužilaštvu („Narodne novine“, br. 76/09, 153/09, 116/10, 145/10, 57/11, 130/11, 72/13, 148/13, 33/15)
- ^ Članovi 8. i 9. Zakona o državnom tužilaštvu
- ^ Članovi 13. i 14. Zakona o državnom tužilaštvu
- ^ Članovi 31. i 32. Zakona o državnom tužilaštvu
- ^ Članovi 93. i 101. Zakona o državnom tužilaštvu
- ^ Državno tužilaštvo Republike Hrvatske: Državno tužilačko vijeće, Pristupljeno 26. 7. 2015.
- ^ Članovi 144.f i 145. Zakona o državnom tužilaštvu
- ^ Član 142. Zakona o državnom tužilaštvu
- ^ Član 152. Zakona o državnom tužilaštvu