Dugobazična interferometrija
Dugobazična interferometrija (Very-long-baseline interferometry-VLBI) je vrsta interferometrije koja se koristi u radio astronomiji. Predstavlja više povezanih radio teleskopa na velikim udaljenostima. U ovoj vrsti interferometrije signal od nekog objekta, na primer kvazara, sakuplja se od strane više radio teleskopa na Zemlji. U ovom slučaju ogledalo, metalni paraboloid teleskopa ima prečnik jednak udaljenosti dva najdalja povezana radio teleskopa. Udaljenost ovih teleskopa računa se koristeći razliku u vremenu koja je potrebna da jedan isti signal prime teleskopi na dva različita kraja sveta. Primljeni podaci na jednom teleskopu uključuju i tačno vreme po atomskom satu kada je podatak primljen. Kasnije, podaci se porede sa onima sa ostalih teleskopa od istog signala i tako se dobija vremenska razlika a time i prečnik interferometra.
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b1/The_Southern_Milky_Way_Above_ALMA.jpg/220px-The_Southern_Milky_Way_Above_ALMA.jpg)
Po principu dugobazične interferometrije rezolucija slike je mnogo veća. Koristeći VLBI tehniku udaljenost teleskopa je veća od one dobijene putem obične interferometrije (takav teleskop je na primer VLA teleskop). U običnoj interferometriji za povezivanje teleskopa koriste se koaksialni kablovi, ili optički kablovi, dok se u dugobazičnoj interferometriji teleskopi povezuju bežično, što omogućuje da se povežu teleskopi sa drugih krajeva sveta.
Primena
uredi- Snimanje objekata u radio delu spektra u visokoj rezoluciji
- Snimanje površina obližnjih zvezda u radio delu spektra
- Proučavanje pomeranja tektonskih ploča Zemlje
- Merenje varijacija u Zemljinoj putanji i rotaciji
- Merenje gravitacionih polja Sunca, Meseca i Zemlje
- Poboljšanje modela atmosfere
- Praćenje letelice Kasini-Hajgens na putu ka Titanu