Duž se može definisati kao skup tačaka jedne prave između dve njene različite tačke zajedno sa tim tačkama. Takođe može se i posmatrati kao presek dve poluprave, koje pripadaju istoj pravoj, koji nije poluprava.

U principu, sama duž je jednoznačno određena sa:

  • Dve tačke, koje predstavljaju njene krajeve i nazivaju se krajnje tačke duži.
  • Jednom tačkom, i vektorom sa koeficijentom koji određuju drugu tačku duži.

Duž koju čine tačke A i B se obeležava sa i identična je duži .

Primer uredi

Recimo da je data duž  . Potrebno je dati relaciju koja opisuje sve njene tačke. Uzmimo tačku A za referencu. Tada će tačka B moći biti izražena preko nje na sledeći način:

 

Ako nam je želja da na isti način izrazimo tačku A, relacija će izgledati ovako:

 

Sve tačke između A i B, uključujući i njih same će biti određene sledećom relacijom:

 

Ako postoji potreba da bude upotrebljen jedinični vektor, zapis će izgledati ovako:

 

Time je određena i duž.

Dužina duži uredi

Dužina duži je rastojanje između tačaka A i B. U euklidskim prostorima se određuje na sledeći način:

 

Konkretno u dvodimenzionom prostoru, gde su   i  :

 

Konkretno u trodimenzionom prostoru, gde su   i  :

 

Spoljašnje veze uredi