ŽS serija 461
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
JŽ/ŽS serija 461 je monofazna električna lokomotiva koje su proizvedene u rumunskoj fabrici "Elektroputere" u Krajovi, a po licenci švedske firme "ASEA“.
Lokomotive 461 nalaze se u eksploataciji u Železnicama Srbije.
Zbog svoje mase i snage lokomotive serije 461 nose epitet najslavnije električne lokomotive na ovim prostorima, koje se danas uglavnom koriste za prevoz tereta zbog svoje velike snage.
Poreklo i proizvodnja uredi
Konstruktor ovog tipa lokomotive je firma "ASEA" iz Švedske, koja je početkom 70-ih ustupila licencu firmi Elektroputere iz Krajove, u Rumuniji.
Koncept ove lokomotive sličan je ŽS seriji 441, jer potiče od istog isporučioca licencne dokumentacije.
Međutim, lokomotiva serije 461 je identična sa ČFR 40, koja se temelji na ASEA lokomotivi El 15, originalno rađenu za vuču teških teretnih vozova na rudarskoj pruzi između gradova Luleo i Narvik, u Švedskoj odn. Norveškoj.
Lokomotive serije 461 su diodne šest osovinske lokomotive sa pojedinačnim pogonom osovine (Co'Co') i pogonskom snagom motora 5.100 kW, a za napajanje koristi sistem 25 kV, 50 Hz.
Ova vrsta lokomotiva za svoj pogon koristi šest vučna elektromotora jednosmerne (valovite) struje sa rednom pobudom koji se napajaju od kontaktne mreže, preko pantografa (uređaj koji prenosi napon sa mreže na lokomotivu i služi za oduzimanje struje iz kontaktnog voda).
Izrađivane su u periodu od 1971. do 1980. godine, i to u dve podserije, 000 i 100, nulta podserija nosi oznaku 001-045 (1971-1973), a naredna podserija 101-158 (1978-1980). Lokomotive serije 461, podserije 200 su modifikovane od strane zagrebačke firme "Rade Končar" i "MIN" iz Niša, ali nisu tiristorizovane.
Predviđene su za vuču putničkih i teretnih vozova po ravničarskim i brdskim prugama uz postizanje maksimalne brzine 120 km/č.
Lokomotive imaju masu 120 tona i električnu otpornu kočnicu.
Tehnički podaci uredi
Parameter | Podaci |
---|---|
Raspored osovina | Co'Co' |
Sistem el. vuče | 25 kV, 50 Hz |
Širina koloseka | 1.435 mm |
Dužina preko odbojnika | 19.800 mm |
Širina sanduka | 3.000 mm |
Najveća visina (sa spuštenim pantografom) | 4.650 mm |
Prečnik novog točka | 1.250 mm |
Ukupna masa lokomotiva | 120 t |
Osovinski pritisak | 20 t |
Masa po dužnom metru | 6,1 t/os |
Broj vučnih motora | 6 |
Trajna snaga | 5.100 kW |
Jendočasovna snaga | 5.400 kW |
Trajna snaga el. kočnice | 2.600 kW |
Trajna brzina pri punom polju | 79 km/č |
Trajna brzina pri maskimalnom oslabljenom polju | 105 km/č |
Jendočasovna brzina pri punom polju | 77 km/č |
Jednočasovna brzina pri maksimalnom oslabljenom polju | 103 km/č |
Maksimalni eksploataciona brzina | 120 km/č |
Trajna vučna sila pri punom polju | 260 kN |
Trajna vučna sila pri maksimalnom oslabljenom polju | 202 kN |
Jednočasovna vučna sila pri punom polju | 280 kN |
Jednočasovna vučna sila pri maksimalnom oslabljenom polju | 221 kN |
Maksimalna vučna sila | 392 kN |
Trajna kočna sila el. kočnice | 150 kN |
Stepen iskorištenja | 0,84 |
Faktor snage | 0,85 |
Prenosni odnos osovinskog prenosnika | 3,65 (73:20) |
Broj stepena na stepenastom prekidaču | 40 |
Broj stepena sl. polja | 3 |
Kočna masa G | 60 t |
Kočna masa P | 71 t |
Kočna masa R | 121 t |
Procenat kočne mase G | 50 odsto |
Procenat kočne mase P | 58 odsto |
Procenat kočne mase R | 99 odsto |
U drugim zemljama uredi
U Rumuniji uredi
Lokomotiva ima svoje poreklo u Švedskoj. Godine 1963. Železnice Rumunije završile su elektrifikovanje kratke železničke pruge između Brašova i Predeala, važne železničke pruge koja je uzrokovala probleme sa vozovima zbog strmog nagiba. Dakle, između 1963. i 1965. godine, železnice Rumunije su testirale nekoliko lokomotiva različitih proizvođača, kako bi utvrdile koja bi bila savršena lokomotiva za ove rute. Pobednik je ASEA iz , Švedska, sa lokomotivom SJ Rb. Godine 1965. proizvodnja lokomotive počinje u fabrici ASEA Vesteros, gde su napravljene prve jedinice, pre nego što je 1967. godine proizvodnja prebačena u fabriku Elektroputere u Krajovi. Klasifikacija je sledeća:
- 060 EA (danas serija 40): 5100kV lokomotiva, maksimalna brzina 120 km / sat (1965. do 1991)
- 060 EA1 (danas serija 41): 5100kV lokomotiva, maksimalna brzina 160 km / sat (1966. do 1991)
- 060 EA2 (danas serija 42): 5100kV lokomotiva, maksimalna brzina 200 km / sat (1973. i 1977). Prototipova lokomotiva sa modifikovani stepen prenosa i osovine, za testove brzine. Postojalo je samo 2, prototip napravljen 1973. godine, koji je kasnije pretvoren u EA1 (broj 122), a još jedan u 1977 (broj 302). Nadimak "General".
Od 1999. godine, nekoliko ovih lokomotiva je modernizovano, neki su uključeni u seriju 45 (modernizacija Siemensa i Sešerona, kasnije i Softronika Krajove) i nekoliko drugih u seriji 47 (modernizacija Softronika i PROMAT-a), a popravke se vrše od strane. SČRL Brašov, RELOK i Softronik Krajova, REMAR "16. Februar" Kluž-Napoka i Paškani i PROMAT. Lokomotive za rumunske železnice takođe su korišćene i izvan Rumunije. Na primer, jedna lokomotiva je dovezena 1998. godine u Grčku za ispitivanje elektrifikacije koja se odvijala tamo (radi se o lokomotivi 060-EA-056, izrađenoj 1968. godine). Takođe, nekoliko primera radi u Mađarskoj, Hrvatskoj i Slovačkoj, a neke primerke su koristile rumunske železice kargo divizija. Za CFR je ukupno proizvedeno 1077 jedinica, između 1965. i 1991. Proizvodnja je prestala 1991. godine, ubrzo nakon pada komunizma. Prototip ove serije i pionir elektrifikacije željeznica u Rumuniji uništen je u tragičnoj nesreći 1990. godine u Apaci u sudaru sa lokomotivom FAUR LDH 1250 .
Galerija uredi
-
Serija EA/40
-
Serija EA1/41
-
Serija EA2/42. Prototip iz 1977. godine, broj 302
-
Serija 45, modernizovan od Simensa i Sešerona
-
Serija 47, modernizovan od Softronika
-
Serija 40 (ranije Teretni Divizije Rumunskih Železnice) na stanice Kečkemet, upravlja "Voz Mađarskoj" (Train Hungary)
U Bugarskoj uredi
Između 1986. i 1987. godine, Železnice Bugarske su naručile 45 lokomotiva serije LE5100, koje su tamo označene kao serija 46. Većinu jedinica je do sada modernizovala fabrika Rade Končar Zagreb, a nakon podele BDŽ-a na putnički i kargo prevoz,nemodernizovane jedinice su poslate na bugarsku železnicu Kargo diviziju, a modernizovane jedinice u putnički prevoz Bugarske železnice. Ovo su najmoćnije električne lokomotive koje saobraćaju na železničkoj mreži u Bugarskoj.
-
Serija 46, nemodernizovan
-
Serija 46, modernizovan