JŽ/ŽS serija 461 je monofazna električna lokomotiva koje su proizvedene u rumunskoj fabrici "Elektroputere" u Krajovi, a po licenci švedske firme "ASEA“.

ŽS serija 461

Lokomotive 461 nalaze se u eksploataciji u Železnicama Srbije.

Zbog svoje mase i snage lokomotive serije 461 nose epitet najslavnije električne lokomotive na ovim prostorima, koje se danas uglavnom koriste za prevoz tereta zbog svoje velike snage.

Poreklo i proizvodnja uredi

Konstruktor ovog tipa lokomotive je firma "ASEA" iz Švedske, koja je početkom 70-ih ustupila licencu firmi Elektroputere iz Krajove, u Rumuniji.

 
JŽ 461 u šemi starih boja

Koncept ove lokomotive sličan je ŽS seriji 441, jer potiče od istog isporučioca licencne dokumentacije.

Međutim, lokomotiva serije 461 je identična sa ČFR 40, koja se temelji na ASEA lokomotivi El 15, originalno rađenu za vuču teških teretnih vozova na rudarskoj pruzi između gradova Luleo i Narvik, u Švedskoj odn. Norveškoj.

Lokomotive serije 461 su diodne šest osovinske lokomotive sa pojedinačnim pogonom osovine (Co'Co') i pogonskom snagom motora 5.100 kW, a za napajanje koristi sistem 25 kV, 50 Hz.

Ova vrsta lokomotiva za svoj pogon koristi šest vučna elektromotora jednosmerne (valovite) struje sa rednom pobudom koji se napajaju od kontaktne mreže, preko pantografa (uređaj koji prenosi napon sa mreže na lokomotivu i služi za oduzimanje struje iz kontaktnog voda).

Izrađivane su u periodu od 1971. do 1980. godine, i to u dve podserije, 000 i 100, nulta podserija nosi oznaku 001-045 (1971-1973), a naredna podserija 101-158 (1978-1980). Lokomotive serije 461, podserije 200 su modifikovane od strane zagrebačke firme "Rade Končar" i "MIN" iz Niša, ali nisu tiristorizovane.

Predviđene su za vuču putničkih i teretnih vozova po ravničarskim i brdskim prugama uz postizanje maksimalne brzine 120 km/č.

Lokomotive imaju masu 120 tona i električnu otpornu kočnicu.

Tehnički podaci uredi

 
ŽS serija 461 vuče teretnu kompoziciju.
JŽ/ŽS serija 461
Parameter Podaci
Raspored osovina    Co'Co'
Sistem el. vuče    25 kV, 50 Hz
Širina koloseka    1.435 mm
Dužina preko odbojnika    19.800 mm
Širina sanduka    3.000 mm
Najveća visina (sa spuštenim pantografom)    4.650 mm
Prečnik novog točka    1.250 mm
Ukupna masa lokomotiva    120 t
Osovinski pritisak  20 t
Masa po dužnom metru    6,1 t/os
Broj vučnih motora    6
Trajna snaga    5.100 kW
Jendočasovna snaga    5.400 kW
Trajna snaga el. kočnice    2.600 kW
Trajna brzina pri punom polju    79 km/č
Trajna brzina pri maskimalnom oslabljenom polju    105 km/č
Jendočasovna brzina pri punom polju    77 km/č
Jednočasovna brzina pri maksimalnom oslabljenom polju    103 km/č
Maksimalni eksploataciona brzina    120 km/č
Trajna vučna sila pri punom polju    260 kN
Trajna vučna sila pri maksimalnom oslabljenom polju    202 kN
Jednočasovna vučna sila pri punom polju    280 kN
Jednočasovna vučna sila pri maksimalnom oslabljenom polju    221 kN
Maksimalna vučna sila    392 kN
Trajna kočna sila el. kočnice    150 kN
Stepen iskorištenja    0,84
Faktor snage    0,85
Prenosni odnos osovinskog prenosnika    3,65 (73:20)
Broj stepena na stepenastom prekidaču    40
Broj stepena sl. polja    3
Kočna masa G     60 t
Kočna masa P     71 t
Kočna masa R     121 t
Procenat kočne mase G    50 odsto
Procenat kočne mase P    58 odsto
Procenat kočne mase R    99 odsto

U drugim zemljama uredi

U Rumuniji uredi

Lokomotiva ima svoje poreklo u Švedskoj. Godine 1963. Železnice Rumunije završile su elektrifikovanje kratke železničke pruge između Brašova i Predeala, važne železničke pruge koja je uzrokovala probleme sa vozovima zbog strmog nagiba. Dakle, između 1963. i 1965. godine, železnice Rumunije su testirale nekoliko lokomotiva različitih proizvođača, kako bi utvrdile koja bi bila savršena lokomotiva za ove rute. Pobednik je ASEA iz , Švedska, sa lokomotivom SJ Rb. Godine 1965. proizvodnja lokomotive počinje u fabrici ASEA Vesteros, gde su napravljene prve jedinice, pre nego što je 1967. godine proizvodnja prebačena u fabriku Elektroputere u Krajovi. Klasifikacija je sledeća:

  • 060 EA (danas serija 40): 5100kV lokomotiva, maksimalna brzina 120 km / sat (1965. do 1991)
  • 060 EA1 (danas serija 41): 5100kV lokomotiva, maksimalna brzina 160 km / sat (1966. do 1991)
  • 060 EA2 (danas serija 42): 5100kV lokomotiva, maksimalna brzina 200 km / sat (1973. i 1977). Prototipova lokomotiva sa modifikovani stepen prenosa i osovine, za testove brzine. Postojalo je samo 2, prototip napravljen 1973. godine, koji je kasnije pretvoren u EA1 (broj 122), a još jedan u 1977 (broj 302). Nadimak "General".

Od 1999. godine, nekoliko ovih lokomotiva je modernizovano, neki su uključeni u seriju 45 (modernizacija Siemensa i Sešerona, kasnije i Softronika Krajove) i nekoliko drugih u seriji 47 (modernizacija Softronika i PROMAT-a), a popravke se vrše od strane. SČRL Brašov, RELOK i Softronik Krajova, REMAR "16. Februar" Kluž-Napoka i Paškani i PROMAT. Lokomotive za rumunske železnice takođe su korišćene i izvan Rumunije. Na primer, jedna lokomotiva je dovezena 1998. godine u Grčku za ispitivanje elektrifikacije koja se odvijala tamo (radi se o lokomotivi 060-EA-056, izrađenoj 1968. godine). Takođe, nekoliko primera radi u Mađarskoj, Hrvatskoj i Slovačkoj, a neke primerke su koristile rumunske železice kargo divizija. Za CFR je ukupno proizvedeno 1077 jedinica, između 1965. i 1991. Proizvodnja je prestala 1991. godine, ubrzo nakon pada komunizma. Prototip ove serije i pionir elektrifikacije željeznica u Rumuniji uništen je u tragičnoj nesreći 1990. godine u Apaci u sudaru sa lokomotivom FAUR LDH 1250 .

Galerija uredi

U Bugarskoj uredi

Između 1986. i 1987. godine, Železnice Bugarske su naručile 45 lokomotiva serije LE5100, koje su tamo označene kao serija 46. Većinu jedinica je do sada modernizovala fabrika Rade Končar Zagreb, a nakon podele BDŽ-a na putnički i kargo prevoz,nemodernizovane jedinice su poslate na bugarsku železnicu Kargo diviziju, a modernizovane jedinice u putnički prevoz Bugarske železnice. Ovo su najmoćnije električne lokomotive koje saobraćaju na železničkoj mreži u Bugarskoj.

Vidi još uredi

Video uredi

Spoljašnje veze uredi