Žervi

насељено место у Грчкој

Žervi (Servi, Serbi, grč. Ζέρβη, Zervi) je naselje u Grčkoj u opštini Voden, periferija Središnja Makedonija. Prema popisu iz 2011. bilo je 303 stanovnika.[1]

Žervi
Ulica u selu
Administrativni podaci
Država Grčka
PeriferijaSredišnja Makedonija
OkrugPela
OpštinaVoden
Stanovništvo
 — 2011.303
Geografske karakteristike
Koordinate40° 51′ 25″ S; 21° 49′ 08″ I / 40.856833° S; 21.818833° I / 40.856833; 21.818833
Vremenska zonaUTC+2 (EET), leti UTC+3 (EEST)
Aps. visina760 m
Žervi na karti Grčke
Žervi
Žervi
Žervi na karti Grčke

Geografija uredi

Selo se nalazi na 23 км zapadno od Vodena, u južnom delu podnožja planine Nidže, na nadmorskoj visini od 760 м.[2]

Istorija uredi

Ruski slavista Viktor Grigorovič je 1848. godine opisao, u Očerk za pъtešestvie po Evropeйska Turciя, Žerve kao bugarsko selo.[3] Krajem 19. veka Miloš Milojević je zabeležio 40 srpskih kuća u Žervima. Između 1896. i 1900. godine selo je potpalo pod Bugarskom egzarhijom.[4] Prema Vasilu Kančovu, u Žervima je 1900. godine živelo 290 Slovena hrišćana.[5] Sekretar Bugarske egzarhije Dimitar Mišev je 1905. godine zabeležio da u mestu Žervi ima 280 Slovena egzarhista.[6] Borivoje Milojević 1920. godine navodi da u Žervima ima 40 kuća Slovena hrišćana.[7] Godine 1913. u Žervima je bilo 256 žitelja, 1920. godine 244, 1928. godine 304, a 1940. godine je bilo 457 žitelja. Žervi su tokom Građanskog rata dosta nastradali, zbog čega je nekoliko porodica izbeglo u Jugoslaviju (SR Makedoniju), a drugi su izbegli na bezbednija mesta. Nakon završetka rata većina meštana se vratila.[2]

Popisi uredi

Godina 1951 1961 1971 1981 1991 2001 2011
Stanovništvo 260 392 375 326 334 349 303

Privreda uredi

Žervi su poluplaninsko i prilično pasivno selo. Najviše se uzgajaju pšenica, kukuruz, orah i trešnja, a razvijeno je i stočarstvo. U blizini sela se nalaze naslage mermera.[2]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Απογραφή Πληθυσμού - Κατοικιών 2011. ΜΟΝΙΜΟΣ Πληθυσμός Arhivirano na sajtu Wayback Machine (18. april 2016) statistics.gr (jezik: grčki)
  2. ^ a b v Hristov Simovski 1998, str. 49.
  3. ^ Grigorovičъ, V. Očerkъ putešestvія po Evropeйskoй Turcіi, Moskva, 1877, str. 91.
  4. ^ Ilюstraciя Ilinden, 1936, br.79, str. 1
  5. ^ Kъnčov, Vasil. Makedoniя. Etnografiя i statistika, Sofiя, 1902, str. 149.
  6. ^ Brancoff, D.M. La Macédoine et sa Population Chrétienne, Paris, (1905). pp. 190-191.
  7. ^ Milojević 1920, str. 22.

Literatura uredi

  • Milojević, Borivoje Ž. (1920). Južna Makedonija: antropogeografska ispitivanja. Beograd. 
  • Simovski Hristov, Todor (1998). Naselenite mesta vo Egejska Makedonija. Skopje. 

Spoljašnje veze uredi