Zadirkivač mozga je vrsta slagalica koja zahteva razmišljanje da bi se rešila. Često zahteva razmišljanje na nekovencionalan način sa datim ograničenjima u mozgu; ponekad takođe uključuje lateralno razmišljanje. Logičke slagalice i zagonetke su specifični tipovi zadirkivača mozga.

Jedan od najstarijih poznatih entuziasta zadirkivača mozga je grčki matematičar Arhimed.[1] On je osmislio matematičke probleme za svoje savremenike.

Primer uredi

Pitanje: Ako kokoška snese tri jajeta za tri dana, koliko ih snese za jedan dan (statistički)?
Odgovor1: Jednu trećinu. (Napomena: 3 kokoške = 3 jajeta / 3 dana → 3 kokoške = (3 / 3) (jaja / dana) → 1 kokoška = (1 / 3) (jaja / dana))
Odgovor2: Jedno ili ni jedno (teško je snesti trećinu jajeta).

Postoji mnogo prepirki oko zadirkivača mozga; u datom primeru s kokoškama, moguće je da su sva jaja snesena u prvom danu, tako da bi odgovor bio tri.

Pitanje: Marin otac ima pet ćerki: 1. Nana, 2. Nene, 3. Nini, 4. Nono. Kako se zove peta kći?
A: Mary. Prvih pet ćerki imaju imena sa prvih 4 samoglasnika, tako da ako neko ne razmišlja o pitanju, mogao bi da je nazove po petom samoglasniku, Nunu. Odgovor je dat na početku pitanja (iMarin otac ima pet...)

Intuicija uredi

Poteškoća mnogih zadirkivača mozga leži u određenom nivou zabluda u ljudskoj intuiciji. Ovo je najčešće u zadirkivačima mozga koji su povezani sa kondicijonalnom prababilistikom, jer običan ljudski  mozak teži da uzme u obzir apsolutnu probabilnost. Kao rezultat, kontroverzne diskusije nastaju iz ovakvih problema, najpoznatiji je Monty Hall problem. Još jedan (jednostavniji) primer ovakvog zadirkivača mozga je Boy or Girl paradox.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Editors of Time-Life books, Inc. (1989). The Puzzle Master. Alexandria, Virginia, USA: Time-Life Books. str. 18. ISBN 978-0-8097-0928-1. 

Spoljašnje veze uredi