Zbirka Galerije SLU Niš

Zbirka Galerije SLU Niš osnovana je 1970. godine kada i Galerija savremene likovne umetnosti Niš (GSLUN) kao jedna od samostalnih ustanova kulture grada Niša. Ona u svom sastavu ima bogat fond slika i drugih inventarskih jedinica, razvrstanih u pet zbirki po vrsti materijala, koje broje 1.689 inventarnih jedinica. Zbirku čine dela najpoznatijih likovnih umetnika iz Srbije, svih krajeva nekadašnje Jugoslavije i inostranstva.[1]

Zbirka Galerije SLU Niš
Zbirka Galerije SLU Niš
Osnivanje9. jun 1970. god.; pre 53 godine (1970-06-09)
LokacijaNiš
Niš
Srbija
Vrstagalerija
Kolekcijasavremena likovna umetnost
Broj predmeta1.689
Osnivačdr Lazara Trifunović
DirektorEmilija Ćoćić Bilić
KustosMilica Todorović
AdresaKej kola srpskih sestara 1, Niš Srbija
Veb-sajthttp://www.gslunis.org/

Istorija uredi

Nakon osnivanja 9. juna 1970. godine, GSLU Niš prvo se bavila organizacijom izložbi u sopstvenom izložbeni prostoru, Paviljon u Tvrđavi, od 1982. i Salonu 77 (Bali-begova džamija u niškoj Tvrđavi), a od 1994—2017. i u galeriji „Srbija“, u kome su svoja likovna dela na samostalnim i kolektivnim izložbama izlagali, strani i domaćih umetnici, među kojima su se posebno isticali niški umetnici i učesnici Likovne kolonije Sićevo.[1]

Formiranje sopstvene galerijskih zbirke Galerija SLU je započela odmah po osnivanju, na inicijativu dr Lazara Trifunovića koji je na osnivanju Galerije istakao: Jedan od važnih zadataka Galerije predstavlja stavaranje bogatog i moćnog umetničkog fonda. Da bi se to ostvarilo neophodna je dinamična politika zasnovana na sigurnim i strogim kriterijumima.

Kada su u okviru rada stručnog tela Galerije SLU tokom vremena definisani jasni kriterijumi muzejske selekcije za odabir dela za zbirku Galerije SLU, krenulo se u osnivanje zbirki. To je na početku iziskuvalo značajnu muzeološku aktivnost zasnovanu na prikupljanju, adekvatnom čuvanju ručnoj obradi umetničkih dela i vođenju muzeološke dokumentacije. Tako su vremenom nastajale i uvećavale se zbirke koje na ovom prostoru Srbije prikazuju značajan deo aktuelnih likovnih produkcije počev od 1970. godine do danas.[1]

U početnom periodu, pa sve do kraja 1990-ih rad na zbirkama Galerije, nije bio adekvatan, jer se primerna pažnja posvećivala izložbenim aktivnostima a rad na zbirkama, vođenju dokumentacije i smeštaju dela bio je zapostavljen, što je rezultovalo gubitkom 44 dela.

U početku (1970-ih i 1980-ih) otkupi umetničkih dela bili su primarni u nastanku zbirke, da bi se kasnije zbirke obogaćivale poklonima, otkupnim nagradama niškog ULUS-a i ULUPUDS-a. Pokloni koji su nastali kao obaveza za učešće u likovnoj koloniji u Lucernu, Likovnoj koloniji Sićevo, a od 2006. godine i u Grafičkoj koloniji Sićevo, danas i u buduće postali su najznačajni za popuni svih zbirki Galerije.[1]

Za potrebe Fonda zbirke otkupe su činili: SIZ za kulturu Niša, Kulturno prosvetna zajednica Niš, Republički zavod za kulturu, a svojevremeno su učestvovala i pojedina niška preduzeća kao što su: EI Niš, Hanivel, Duvanska industrija Niš i fabrika Đuro Salaj Niš.

Sadržaj zbirki usklađen je sa izložbenom politikom institucije. Od početka nastanka zbirke otkupljivana su ili poklanjana samo izlagana dela srpskih i međunarodnih umetnika koja su bila pokazatelj aktuelnih, umetničkih praksi.

Kada su tokom 1990-ih, zbog opšte političke, ratova i ekonomske krize u Srbiji, ukinuti fondovi za otkup umetničkih dela, zbirke Galerije uglavnom su popunjavane poklonima autora. Ali i tada dela nisu prikupljani nasumično već u dogovoru kustosa lično sa autorima. Tako je zbirka Galerije popunjena značajnim delima Ljubice Cuce Sokić, Siniše Vukovića, Petra Omčikusa, Radomira Damnjanovića Damnjana, Kendži Nagai (Japan).[1]

Galerija SLU Niš, koja danas poseduje najvredniju zbirku srpske savremene umetnosti na jugu Srbije, pretenduje da u skorije vreme preraste u muzej jugoistočne Srbije.[1]

Zbirke uredi

Zbirke GSLU predstavljaju jedan od načina kojim se bitno afirmiše kultura u Gradu Nišu koji je, vremenom, postao centar trajne ostavštine za budućnost cele jugoistočne Srbije. Sva dela koja se čuvaju u depou GSLU urađena su po svim muzeološkim principima i o njima se vodi kompletna dokumentacija.

Kolekcija savremene likovne umetnosti Galerije SLU Niš koja trenutno broji 1.689 inventarnih jedinica razvrstana je u sledećih pet zbirki:[1]

Zbirka savremenog slikarstva uredi

Zbirka savremenog slikarstva pruža uvid u složena kretanja u srpskom slikarstvu od početka 1970-ih, do aktuelnih preispitivanja statusa slike kao medija uslovljeno primenom novih sofisticiranih tehnologija. U zbirci su zastupljeni umetnici različitih generacija: Pavle Vasić, Milan Konjović, Ljubica Cuce Sokić, Stojan Ćelić, Petar Omčikus, Mileta Prodanović i drugih.

Zbirku savremenog slikarstva, koja je ustanovljena od osnivanja Galerije (1970) čini 584 dela, nastala je kao i ostale zbirke GSLU Niš zahvaljujući učesnicima Likovne kolonije Sićevo, otkupu i poklonima ustanova i samih umetnika.[2]

Zbirka je formirana zahvaljujući otkupima Grada Niša sa samostalnih izložbi u Nišu, otkupima Republike Srbije, fonda Galerije i ličnim poklonima autora ili po osnovu učešća umetnika u radu Likovne kolonije Sićevo. Svojevremeno su nabavci dela učestvovala i pojedina niška preduzeća kao što su: EI Niš, Hanivel, Duvanska industrija Niš i fabrika Đuro Salaj Niš.[1]

Zbirka crteža, grafika i radova na papiru uredi

Zbirku crteža, grafika i radova na papiru,[3] koja je najobimnija u fondu Galerije ima 607 dela, od kojih su najzastupljenije grafike izvedene u različitim tehnikama visoke, duboke i ravne štampe, zatim crteži i radovi na papiru. Formirana je tokom pola veka postojanja ustanova, zahvaljujući Likovnoj koloniji „Sićevo“, Grafičkoj radionici „Sićevo“, rezidencijalnim programima, poklonima umetnika i otkupima nakon samostalnih i kolektivnih izložbi. Obuhvata radove jugoslovenskih i srpskih, kao i stranih umetnika, koji su bili prisutni na likovnoj sceni Jugoslavije i Srbije u periodu od 1970. godine do danas.

Kroz ovu zbirku može se sagledati razvoj grafičke umetnosti i raznovrsnost tehnike na ovim prostorima, počev od drvoreza, linoreza, bakropisa, akvatinte, mecotinte, suve igle, sito štampe i digitalnog printa.Po sadržaju dela zbirke su zasnovana na različitim tematskim prikazima, od pejzaža, portreta, figuracija, preko apstraktnih i asocijativnih prikaza i geometrijskih kompozicija.[4]

Kada je o crtežima reč, u Zbirci su pored klasičnih dela, koji su zadržali svoju tradicionalnu dimenziju, preko bojenih i kolaža, u zbirci su prisutna vešta eksperimentisanja sa različitim materijalima i samim tim rušenja kanona klasičnog crteža. Ne samo zbog svoje zastupljenosti već i kvaliteta, ovi dokaz su da je ova disciplina opstala bez obzira na sve provokacije savremenog društva i nove tehnologije i da je jednako tretirana, kao veoma važan segment savremene umetnosti u Srbiji.[5]

Kada je reč o grafici zbirka pruža uvid u tokove razvoja grafičke umetnosti u svetu poslednjih pedeset godina, ali i smer kojim savremeno stvaralaštvo ide, kao i spremnost grafike, da možda više nego drugi vidovi likovnog izražavanja, prihvati intenzivne promene i pojave u svetu umetnosti.            Najveći broj grafika potiče iz perioda nakon 2000-ih, što govori u prilog intenzivnoj međunarodnoj saradnji, ali i značaju osnivanja Grafičke radionice u Sićevu. Raznovrsnost poetike i široke dijapazon grafičke tehnike dela koja se čuvaju u zbirci grafike, mogu se pripisati obuhvaćenim vremenskim periodom od pola veka, dinamičnim promenama i kretanjima na polju umetnosti, uticaju sredine iz koje umetnici dolaze.[5]

Zbirka savremene skulpture uredi

Zbirku savremene skulpture koja je ustanovljena od osnivanja Galerije (1970) čine 60 dela,[6] koja su značajno manja po broju eksponata u odnosu na zbirku grafike i zbirku savremenog slikarstva, aiko je ustanovljena iste godine kada i ove zbirke što se može obijasniti proporcionalno malim brojem umetnika čija je osnovna vokacija vajarstvo.[7]

Zbirka je formirana zahvaljujući otkupima Grada Niša sa samostalnih izložbi u Nišu, otkupima Republike Srbije, fonda Galerije i ličnim poklonima autora ili po osnovu učešća umetnika u radu Likovne kolonije Sićevo.

Kroz dela vajara različitih generacija, zbirka u priličnoj meri reflektuje kretanje u Srpskom i Jugoslovenskom vajarstvu od sredine 1960-ih do danas, jer su u zbirci najstarije skulpture iz 1965. godine (Agresivna forma - Zorana Petrovića i Skulptura 23 - Ota Loga). Veliki broj autora zastupljen je po jednim radom, a pojedini sa po dve do četiri skulpture.[7]

U zbirci dominiraju dela srpskih vajara, među kojima su zastupljeni: Aleksandar Zarin, Zoran Kratohvil, Zoran Petrović, Oto Logo, Svetomir Arsić Basara, Mira Jurišić, Radmila Graovac, Dušan Nikolić, Momčilo Kraković, Venija Vučinić Turinski, Milija Glišić, Jelisaveta Šobar Popović, Delija Prvački, Milija Nešić, Balša.[6]

 
Bista Portret Nadežde Petrović, rad Jelisavete Šober Popović i R. Popivode, jedini je eksponat iz Zbirka savremene skulpture Galerije koji se nalazi van depoa u dvorištvu zgrade Likovne kolonije Sićevo.

Rajčević, Nikola Koka Janković, Kosta Bogdanović, Dušan Marković, Đorđije Crnčević, Milivoje Bogosavljević, Rajko Popivoda, Mrđanb Bajić, Gabrijel Glid, Gordana Kaljanović odanović, Zdravko Joksimović, Željka Momirov, Marko Crnobrnja i Nikola Pešić. Ovoj plejadi treba dodati i vajare sa prostora bivše Jugoslavije:[7][4]

  • Hrvatske - Branko Ručić, Ante Marinović
  • Bosne iHercegovine - Boško Kućanski, Nikola Njirić
  • Slovenije - Vilijem Jakopin, Jakov Bradar

Celokupna zbirka se čuva u depoima Galerije izuzev jedne, u vidu biste Portret Nadežde Petrović, rad Jelisavete Šober Popović i R. Popivode, koja se nalazi u dvorištvu zgrade Likovne kolonije Sićevo.[7]

Zbirka dele likovnih umetnika Niša uredi

Zbirku dele likovnih umetnika Niša, koja na najbolji način predstavlja likovnu scena Niša, čine 332 dela:[8]

  • 192 slike ,
  • 29 crteža,
  • 72 grafika
  • 36 skulptura
  • 3 dela proširenih medija

U početku (1970-ih i 1980-ih) zbirka se popunjavala otkupi umetničkih dela sa tekućih kolektivnih izložbi, da bi se kasnije zbirka obogaćivale poklonima, otkupnim nagradama niškog ULUS-a i ULUPUDS-a, poklonima koji su nastali kao obaveza za učešće niških umetnika u likovnoj koloniji u Lucernu, Likovnoj koloniji Sićevo, a od 2006. godine i u Grafičkoj koloniji Sićevo.[1]

Među zastupljenijima u zbirci nalaze se dela sledećih niških umetnika: Perice Donkova, Radomira Antića, Stojka Stojkova, Momčila Mitića, Nikole Antova, Miroslava Anđelkovića, Dragana Kostića, Momira Cvetkovića.

Zbirka fotografija i novih medija uredi

 
Deo kolekcije iz zbirke fotografija i novih medija Galerije SLU Niš

Zbirku fotografija i novih medija koju čini 47dela najmanja je zbirka u Galeriji. [9] Zbirka prevashodno prati višeslojna kretanja domaće umetnosti, posebno počev od 1990-ih kada su se u ovoj oblasti desile brojne promene i javila sve češća istraživanja. Ta aktivnost posebno je intenzivirana s početka 21. veka, sa naglaskom na otkup fotografija i novih medija, koje se odnose na referentna dela iz opusa umetnika.[9]

U ovoj zbirci zastupljena su dela sledećih autora: Dušana Otaševića, Čedomira Vasića, Anice Vučetić, Zorana Naskovskog, Slobodanke Stupar i Đorđa Odanovića.[4]

Naglasak na razvoj Zbirke fotografija i novih medija, prema rečima kustosa Milana Ristića, danas su u najvećoj meri odnosi na otkup referentnih dela iz opusa umetnika...tako da...ovaj izbor većinski čine nove akvizicije u kolekciji Galerije.[10]

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ a b v g d đ e ž z Radmila Kostić Slikarstvo, Oficirski dom Paviljon u Tvđavi, katalog za izložbu od 9. juna - 5. jula 2020. Izdavač: GSLU Niš
  2. ^ „Zbirka savremenog slikarstva”. GSLU (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-08-13. 
  3. ^ „Zbirka crteža, grafika i radova na papiru”. GSLU (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-08-13. 
  4. ^ a b v Serbia, RTS, Radio televizija Srbije, Radio Television of. „Pola veka niške Galerije savremene umetnosti”. www.rts.rs. Pristupljeno 2022-08-13. 
  5. ^ a b Jugpress (2020-07-08). „Izložba izbor iz zbirke grafika, crteža i radova na papiru”. JUGPRESS (na jeziku: bošnjački). Pristupljeno 2022-08-13. 
  6. ^ a b „Zbirka savremene skulpture”. GSLU (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-08-13. 
  7. ^ a b v g Milica Todorović, Katalog za izložbu Vajarstvo, Izbor iz Zbirke savremene skulpture, Oficirski dom Paviljon u Tvrđavi 9. jun -5.jul 2020. Gaalerija SLU Niš 2020.
  8. ^ „Zbirka dele likovnih umetnika Niša”. GSLU (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-08-13. 
  9. ^ a b „Zbirka fotografija i novih medija”. GSLU (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-08-13. 
  10. ^ Milan Ristić, Novi mediji, Izbor iz Zbirke savremene skulpture, Saalon 77 u Tvrđavi 9. jun -5.jul 2020. Gaalerija SLU Niš 2020.

Spoljašnje veze uredi