Znamenjski sabor (rus. Знаменский собор) saborni je hram pod ingerencijom Ruske pravoslavne crkve. Nalazi se u gradu Velikom Novgorodu, na području Novgorodske oblasti, na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Gradnja hrama započela je 1682. godine na mestu porušene crkve iz XIV veka posvećene Znamenjskoj ikoni Majke Božije (grč. Πλατυτέρα). Hram je izgrađen na inicijativu tadašnjeg mitropolita novgorodskog i velikoluškog Kornilija.

Znamenjski sabor
Знаменский собор
Osnovni podaci
Tippravoslavna saborna crkva
JurisdikcijaRuska pravoslavna crkva
EparhijaNovgorodska i Staroruska
Osnivanje1682—1688.
Arhitektura
Nivo značajaObjekt kulturnog nasleđa RF №5310031005
Lokacija
MestoRusija Veliki Novgorod
DržavaRusija
Koordinate58° 31′ 01″ N 31° 17′ 39″ E / 58.51694° S; 31.29417° I / 58.51694; 31.29417
Znamenjski sabor na karti Novgorodske oblasti
Znamenjski sabor
Znamenjski sabor
Znamenjski sabor na karti Novgorodske oblasti

Crkva se od 1992. godine nalazi na Uneskovoj listi svetske baštine kao deo kompleksa Istorijski spomenici Novgoroda i okoline. Hram se takođe nalazi na listi kulturnog nasleđa Ruske Federacije gde je zaveden pod brojem 5310031005.[1]

Istorijat i arhitektura

uredi

Inicijator osnivanja ovog hrama koji je građen punih 6 godina od 1682. do 1688. bio je tadašnji Mitropolit novgorodski i velikoluški Kornilije, a sve sa ciljem da se podigne mesto gde bi se čuvala jedna od najvažnijih zavetnih relikvija Novgoroda — Znamenjska ikona Majke Božije. Hram je izgrađen sredstvima Sofijskog sabora, zidarske radove obavljali su moskovski, a stolarske novgorodski majstori. Crkva je osveštana 20. novembra 1687. godine.

Svega nekoliko godina po okončanju gradnje, 1696. crkva je dosta oštećena u požaru, ali je ubrzo obnovljena. Ikonostas u oltaru je oslikan 1699. godine, a u narednim godinama oslikane su i freske na unutrašnjim zidovima (freske su radili kostromski ikonopisci predvođeni Ivanom Jakovljevičem Bahmatovim).

Najveća razaranja hram je doživeo tokom Drugog svetskog rata, pošto su nemački okupatori koristili unutrašnjost crkve kao kasarnu i oružarnicu. Tada je stradao najveći deo unikatnih rezbarija u unutrašnjosti hrama, dok je većina ikona nestala. Proces restauracije započeo je tokom 1950-ih godina i vodio ga je Novgorodski zavod za restauraciju.

Crkva je sagrađena u tipičnom ruskom pravoslavnom stilu, kao četvorostrana troapsidna građevina sa ukupno 5 kupola i dvoetažnim tremom. Zbog brojnih požara i restauracija koje su potom sledile hram je umnogome izgubio deo svog originalog enterijera i eksterijera.

Vidi još

uredi
  Kulturno nasleđe
Ruske Federacije,
objekt № 5310031005

Reference

uredi
  1. ^ „Kulьturnoe nasledie Rossiйskoй Federacii obъekt № 5310031005”. Arhivirano iz originala 06. 03. 2016. g. Pristupljeno 05. 05. 2015. 

Literatura i spoljašnje veze

uredi
  • Тихомиров П., протоиерей. Историческое описание новгородского Знаменского собора. Новгород, 1889.
  • Velikiй Novgorod. Istoriя i kulьtura IX—XVII vekov. Эnciklopedičeskiй slovarь. SPb.: Nestor-Istoriя. 2007. ISBN 5-98197-236-5...
  • Каргер М. К. Новгород. Л.: Искусство, 1980. 248 с.
  • Opisanie Znamenskogo sobora Arhimandritom Makariem Arhivirano na sajtu Wayback Machine (4. februar 2015)