Ivan Kruzenštern

Руски адмирал и истраживач

Ivan Fjodorovič Kruzenštern (rus. Крузенштерн, Иван Фёдорович), rođen kao Adam Johan fon Kruzenštern (nem. Adam Johann von Krusenstern; Rapla, 19. novembar 1770 — imanje Gilzenhof, 24. avgust 1846) bio je istaknuti ruski istraživač, po činu admiral Ruske imperijalne mornarice, baltičkonemačkog porekla. Zajedno sa Jurijem Lisjanskim predvodio je Prvu rusku pomorsku ekspediciju oko sveta (1803−1806. godine).

Ivan Kruzenštern
Lični podaci
Datum rođenja(1770-11-19)19. novembar 1770.
Mesto rođenjaRapla, Ruska Imperija
Datum smrti24. avgust 1846.(1846-08-24) (75 god.)
Mesto smrtiGilzenhof, Ruska Imperija
Naučni rad
Poljepomorska istraživanja

Potpispotpis_alt}}}

Bio je počasni član Peterburške akademije nauka, inostrani član Švedske kraljevske akademije nauka i jedan od osnivača Ruskog geografskog društva.

Biografija uredi

Adam Johan fon Kruzenštern je rođen u plemićkoj porodici Baltičkih Nemaca, kao sedmo i najmlađe dete sudije Johana Fridriha fon Kruzenšterna (1724−1791) i majke Kristine Friderike fon Tol (1730−1804). Po završetku školovanja na Morskom kadetskom korpusu u Kronštatu 1787. postaje članom Ruske imperijalne mornarice. Već naredne godine istakao se u nekoliko značajnih bitaka u ratu sa Šveđanima, što mu je donelo unapređenje u čin poručnika.

Po okončanju rata odlazi u Englesku gde punih 6 godina (1793−1799) služi u Kraljevskoj ratnoj mornarici, i u tom periodu je u nekoliko navrata putovao do Severne Amerike, Indije i Kine.[1] Nakon povratka u Rusiju, Kruzenštern je u više navrata pokušao da od tadašnjeg imperatora Aleksandra I izdejstvuje dozvolu za organizovanje velike pomorske ekspedicije, ukazujući na prednosti uspostavljanja direktne pomorske trgovačke traseizmeđu evropskog dela Rusije i Kine. Ekspedicija je zvanično odobrena 1802, a kao glavni pokrovitelji označi su imperator Aleksandar, trgovačka Rusko-američka kompanija i ministar spoljnih poslova Ruske Imperije Nikolaj Rumjancev.

Ekspedicija koju su činile dve slup jedrilice „Nadežda” i „Neva” započela je njihovim isplovljavanjem iz luke u Kronštatu 7. avgusta 1803, a pored Kruzenšterna na put se kao pomoćnik kapetana ekspedicije uputio i kapetan Jurij Lisjanski. Ekspedicija se uputila ka jugozapadu kroz vode Atlantskog okeana, i 3. marta 1804. oba broda su oplovila oko rta Horn i uplovila u Tihi okean. Brodovi su potom plovili ka severu do obala Kamčatke, Kurilskih ostrva i Sahalina, potom je usledilo oplovljavanje rta Dobre nade, a oba broda su se u Kronštadsku luku vratila 19. avgusta 1806. godine. Tokom ekspedicije kapetani oba broda su napravili detaljne mape i opise celog puta, što je značajno doprinelo razvoju geografske nauke u tom periodu.

Nekoliko godina po okončanju ekspedicije, Kruzenštern je štampao kompleksan izveštaj koji je sadržao brojne mape, slike i druge podatke, a koji se smatra jednim od najsveobuhvatnijih geografsko-istraživačkih putopisa. Delo je prvobitno štampano u Sankt Peterburgu na nemačkom jeziku (1810) pod nazivom Reise um die Welt in den Jahren 1803, 1804, 1805 und 1806 auf Befehl Seiner Kaiserlichen Majestät Alexanders des Ersten auf den Schiffen Nadeschda und Newa (u prevodu na srpski Put oko sveta u godinama 1803, 1804, 1805. i 1806. pod pokroviteljstvom njegovog Imperijalnog Visočanstva Aleksandra I brodova „Nadežda” i „Neva”). U narednih nekoliko godina objavljeni su i prevodi na engleski, francuski, holandski, danski, švedski i italijanski jezik.

Nagrade i odlikovanja uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Chisholm, Hugh, ed. (1911). "Krusenstern, Adam Ivan". Encyclopædia Britannica. 15 (11th ed.). Cambridge University Press. p. 934

Spoljašnje veze uredi