Idealna palata (franc. Palais idéal ili franc. Palais idéal du facteur Cheval) je palata koju je svojeručno izgradio francuski poštar Ferdinand Ševal od kamenčića i šljunka koje je skupljao svakog dana tokom 33 godine.

Idealna palata

Istorijat uredi

Ferdinand se 1879.godine spotakao o kamen koji je bio izuzetno lep i neobičan. To ga je podstaklo da na istom mestu potraži i drugo lepo kamenje. Na svom uobičajenom putu, dok je raznosio poštu, počeo je svakodnevno da obraća pažnju na kamenje raznih oblika i veličine. I tada se rešio da ostvari svoj san i da izgradi idealnu palatu u malom mestu Otrivgde je živeo, na jugu Francuske. Uložio je oko 65.000 sati rada i na kraju izgradio arhitektonsko remek delo Idealnu palatu.[1] Gradnja palate je bila inspirisana pričama iz Biblije, a u stilu arapske i alžirske arhitekture. Palata se smatra izvanrednim primerom naivne umetnosti u arhitekturi.[2] Palata je 1969. godine proglašena kulturnim i istorijskim spomenikom, a 1984. su štampane i francuske poštanske marke.[3] Ševal je povezivao kamenčiće krečom, malterom i cementom.

Ševal i Gaudi uredi

Upravo u isto vreme je Gaudi počeo sa gradnjom Sagrade familije u Barseloni. I on je proveo četrdesetak godina na ovom projektu, kao što je i Ševal proveo na svom. Obe ove građevine izgledaju malo kao da su žive, a isto i kao deo krajolika. One na neki način podsećaju jedna na drugu, ali teško da su imale direktnog uticaja. Ferdinand je pošeo par godina ranije i zidao je palatu po sopstvenom ukusu i merilima, tako da se na palati našlo mesta i za elemente hrišćanskih i hinduističkih hramova.[4]

Idealna palata
Sagrada familija u Barseloni

Izgled palate uredi

Započeo je izgradnju fontane, dodao je jednu prostoriju. Posle toga je napravio egipatsku grobnicu, orijentalnu pagodu, egipatski hram, tri diva koji podsećaju na one sa Uskršnjeg ostrva. Izgradio je hindu hram, srednjovekovni dvorac i džamiju.[5] Spoljni zidovi dugački su 24 metara a visoki 10 metara. Tu se nalaze skulpture egzotičnih životinja i mitskih stvorenja. Inspiracije je dobio zahvaljujući časopisima i razglednicama kojima je imao pristup kao poštar.[6]

Reference uredi

  1. ^ „Arhitetktonsko čudo od kamenčića”. Telegraf. Pristupljeno 18. 5. 2020. 
  2. ^ „Idealna palata u Francuskoj”. Vesti. Pristupljeno 18. 5. 2020. 
  3. ^ „Poštareva palata”. Zanimacija. Pristupljeno 18. 5. 2020. 
  4. ^ „Idealna palata”. Obor. Pristupljeno 18. 5. 2020. 
  5. ^ „Poštar koji je od kamenčića izgradio palatu”. Zanimljivosti dana. Pristupljeno 18. 5. 2020. 
  6. ^ „Poštar je skupljao kamenčiće, a da niko nije znao zašto”. Blic. Pristupljeno 18. 5. 2020. 

Spoljašnje veze uredi