Ika kamenje (engl. Ica stones) je naziv za skup rezbarenog kamenja od andezita koji su pronađeni u Ika provinciji u Peruu. Ovi artefakti su prepoznati kao moderne krivotvorine i dokazi koji ukazuju na nepostojeće stvari.

Ilustracija.
Slika dr. Havijera Kabrera Darkueja uz artefakte
Ilustracija.
Zgrada muzeja u kojoj su izloženi artefakti

Opis artefakata uredi

Kamenje se sastoji od anderzita. Oni se razlikuju po veličini, i variraju u veličini (najveći su do prečnika dužine od 40 centimetara). Kao rezultat izlaganja atmosferskim uticajima na svojoj površini ovo kamenje je razvilo tanki sloj patine. Ovaj sloj je postao kora koja se sastoji od feldspata koji je pretvoren u glinu, što rezultira sa mekšim materijalom na površini koji se može izgrebati. Po Mosovoj skali tvrdoće materijal na površini je ocijenjen tvrdoćom između 3 do 4.[1]

Neki crteži na kamenju su plitko ugravirani, neki direktno urezani, a drugi su pak nastali skidanjem pozadinskog materijalu ostavljajući sliku u reljefu. Slike variraju od jednostavnih slika na jednoj strani kamenčića, do veoma složeni crteža. Neki od crteža su dizajnirani u stilovima za koji se može reći da pripadaju Parakas, Naska, Tijavanako ili Inka kulturama.[1] Neke od slika prikazuju lokalno cvjeće ili životinje različitih vrsta.[1] Druge prikazuju scene[2][3] u dizajnu prekolumbijske umetnosti, gdje prikazuju prikazuju ljude i dinosauruse kako zajedno žive jedni uz druge, ljude koji koriste modernu tehnologiju (npr. teleskope i sl.) i vrše napredne medicinske zahvate, vanzemaljske letjelice i postojeće i nepostojeće planete u Sunčevom sistemu.[4]

Galerija uredi

Popularizacija od strane Kabrera i pozadina priče uredi

Od 1960-ih dr. Havijer Kabrera Darkueja je prikupljao i popularizovao ovo kamenje. Većinu ovi artefakata je dobio od farmera po imenu Bazilio Ušuja. Ušuja, nakon što je dugo tvrdio da se radilo o pravim drevnim artefaktima koje je pronašao, priznao da je sam izrezbario ove crteže kako bi ih prodao i zaradio. Takođe je priznao da je patinasti uzorak na ovim artefaktima izradio tako što je pekao kamenje u kravljoj balegi.

Uticaj uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v Assereto, Pezzia (1968). Ica y el Perú Precolombino Tomo I: Arqueología de la provincia de Ica. Ojeda, Venezuela: Empresa Editora Liberia. str. 295. 
  2. ^ Carroll, Robert T. (2003). The Skeptic's Dictionary: a collection of strange beliefs, amusing deceptions, and dangerous delusions. New York: Wiley. str. 169—171. ISBN 978-0-471-27242-7. , also online at skepdic
  3. ^ Coppens, P (oktobar 2001). „Jurassic library - The Ica Stones”. Fortean Times. Arhivirano iz originala 27. 8. 2008. g. Pristupljeno 5. 7. 2016. 
  4. ^ Carroll, Robert (1. 11. 2011). The Skeptic's Dictionary: A Collection of Strange Beliefs, Amusing Deceptions, and Dangerous Delusions. John Wiley & Sons. ISBN 9781118045633. Pristupljeno 8. 12. 2013. 

Literatura uredi

  • Cabrera Darquea, Javier (1976). El missatge de les pedres gravades d'Ica. Lima: Inti Sol editors. 
  • Charroux, Robert (1982). Fitxers d'altres mons. Barcelona: Plaza & Janés. ISBN 978-84-01-39006-7. 
  • Olazaran Benguria, Maria del Carmen (2007). La veritat sobre les pedres d'Ica. Editorial Sirià. ISBN 9788478085668. 
  • Robert Charroux, 1976, L'énigme des Andes.
  • Robert Charroux, 1977, Archives des autres mondes, La bataille d'Ica, pages 99-182.
  • Jean-Paul Demoule, 2012, On a retrouvé l'histoire de France, De l'usage du faux, pages 210-212.
  • C. Petratu, B. Roidinger - Le Pietre di Ica - Ed. Mediterranee
  • Žukov A. V. Kamni Iki. Poslanie nevozmožnoй civilizacii. — M.: Veče,  — 368 s. — Seriя «Terra istoriя». . 2011. ISBN 978-5-9533-5262-8.
  • Zubrickiй Ю., Gulяev V., Gavrikov Ю., Alekseev V., Kurzanov S., Bašilov V., Potašnik S. Zagadka kamneй Iki: naučnaя sensaciя ili mistifikaciя? // Taйnoe… Zabыtoe… Neveroяtnoe…: Sb. / Sost. A. Staroverov. — M.: Obщestvo po izučeniю taйn i zagadok zemli; «Large», —. 1991. ISBN 978-5-86422-064-1.

Spoljašnje veze uredi