Iliberalna demokratija
Iliberalna demokratija (engl. illiberal democracy) jeste termin kojim se opisuje stanje društva u kom još uvek postoji vladavina prava i u kom i dalje formalno postoje demokratske institucije, ali one ne funkcionišu onako kao su zamišljene.[1]
Džejms Gibson, profesor političkih nauka na Univerzitetu Vašington u Sent Luisu, definiše iliberalnu demokratiju kao politički sistem zasnovan na pravilima većine (isto važi i za liberalnu demokratiju) u kojem je, za razliku od liberalne demokratije, poštovanje prava manjina na jako niskom nivou.[2] Za razliku od klasične diktature, u sistemu iliberalne demokratije postoje demokratske institucije, održavaju se izbori, dozvoljene su demonstracije protiv vlasti, međutim ne postoji stvarni pluralizam izbora jer vlast upravlja sistemom služeći se kontrolom nad medijima i izbornim zakonodavstvom.[1]
Kao primjer države u kojoj je uspostavljen sistem iliberalne demokratije često se navodi Rusija[3] i Mađarska, posle dolaska na vlast stranke Fides predvođene Viktorom Orbanom.[4]
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ a b Pulig, Srećko (27. 12. 2017). „Walter Baier:Autoritarni trendovi postaju otvoreni”. Novosti.
- ^ „Ljudsko ponašanje i demokratija”. Glas Amerike. 16. 6. 2005.
- ^ „Putin and the Russian Tradition: Illiberal but Democratic? | Wilson Center”. www.wilsoncenter.org (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2022-02-25.
- ^ Lošonc, Alpar. „Postoji li nova (mađarska) paradigma autoritarnosti? Polit-ekonomski osvrt” (PDF). str. 63-82.