Ilija Bunjevac (20. novembar 1931, Međeđak, Plaški), magistar je slatkovodnog ribarstva i pisac[1].

Ilija Bunjevac
Datum rođenja(1931-11-20)20. novembar 1931.(92 god.)
Mesto rođenjaMeđeđak, Plaški Kraljevina Jugoslavija

Detinjstvo i školovanje uredi

Ilija Bunjevac rođen je 20. novemra 1931. u selu Međeđak, Opština Plaški, Kraljevina Jugoslavija. Prvi razred osnovne škole završio je u Plaškom[1]. Posle očeve smrti 1939. godine kao siroče bio je smešten u Dom Marija Trandafil u Sajlovu kod Novog Sada, gde je završio drugi razred. U Drugom svetskom ratu sa izbeglicama iz Vojvodine prelazi u Srbiju, boraveći u nekoliko domovca za siročad i prekida pohađanje škola. Tek 1946. godine u Smederevskoj Palaci završava treći razred osnovne škole. Po povratku u rodni kraj u Ogulinu čretvrti rared i malu maturu 1947. godine. Srednju poljoprivrednu školu završava u Gospiću i nastavlja studije na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu[1] koje sa uspehom završava 1959. godine. Od .1965. do 1967. godine pohađa postdiplomske studije na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu - odeljenje bolesti riba i pčela i brani magistarski rad na temu: "Upotreba herbicida u ribarstvu". Ustanovio je vrste herbicida koji uništavaju korove u kanalima i priobalnom području ribnjaka. Rezultati njegovih stručnih dokaza korišćeni su u praksi kao znatan doprinos zaštiti slatkovodnog ribarstva.

Doprinos unapređenju slatkovodnog ribatstva i publicističke aktivnosti uredi

Po završetku studija na Poljoprivrednom fakultetu zapošljava se u Poljoprivrdnom gazdinstvu "Garešnica", Opština Garešnica kao tehnički rukovodilac. Godine 1961. prelazi na rad u Ribnjačarstvo Poljana, Opština Pakrac i 1967. godine postaje direktor firme. U tom periodu znatno je doprineo proširenju proizvodnih površina ribnjaka i povećanju proizvodnje ribe po jedinici proizvodne površine.

Inicijator je i aktivni učesnik u udruživanju preduzeća u ribarstvu krajem 60-ih i početnom 70-ih godina na teritoriji Hrvatske,Bosne i Hercegovine i Srbije. Učesnik je u osnivanjnju Jugoslovenskog kombinata slatkovodnog ribarstva "Ribokombinata" Beograd i postavljen je za direktora "Ribokombunata" Beograd, gde je ostao do 1987. Do penzionisanja 1993. radi kao stručni saradnik u Zavodu za ribarstvo Ribarskog gazdinastva Beograd.

Imao je značajna stručna saopštenja na satancima i savetovanjima članica Ribozajednice, poslovne zajednice slatkovodnog ribarstva Jugoslavije sa sedištem u Zagrebu. U stručnom česopisu "Ribarstvo Jugoslavije"objavljivao je više stručnih radova iz oblasti ekonomski položaj slatkovodnog ribarstva, đubrenja šaranskih ribnjaka i veće proizvodnje riba po jedinici proizvodnje površine, kao i teme iz oblasti tržišta i prometa riba. Bio je dve decenije član Redakcionog odbora toga časopisa.

Kao koautor sa dr. Hristić Đorđem objavio je knjigu Gajenje slatkovodnih riba. Napisao je knjigu Uzgajanje slatkovodnih riba, kao i knjige Pastrmsko ribarstvo i Šaransko ribarstvo. Pomenutim knjigama učinjen je znatan doprinost literaturi za uzgajanja slatkovodnih riba na širot teritoriji Jugoslavije.

Bio je icijator i koautor idejnog projekta za izgradnju pastrmskog ribnjaka na reci Dretulji u Plaškom, koji je bio prihvaćen od naležnih organa, ali se nije mogao realizovati usled početka građanskog rata 1991. Po odlasku i penziju napisao je zanimljivu porodičnu monografiju, navodeći, pored odtalog, imena oko stotinu potomaka njegovog dede, a za uže članove porodice i biografske generalije. Pored dragocenih podataka o etničkoj zajednici Bunjevaca, naveo je i mesta gde se nalaze Srbi a gde Hrvati sa prezumenom Bunjevac na teritoriji Hrvatske i Bosne, kao i neke države gde žive pojedine porodice sa istim prezimenom.

Odlikovanja i javna priznanja uredi

Odlikovan je Ordenom rada sa srebrnim vencom. Više puta bio je pohvaljiva i dobitnik je javnih priznja:

  • Plaketa grada Beograda,
  • Priznanje Privredne komore grada Beograda,
  • Zlatna medelja "Ribozajednice" Zagreb,
  • Zlatna značka "Ribarskog gazdinstva" Beograd.

Reference uredi

Izvori uredi

Spoljašnje veze uredi