Ilija Obradović (Beograd, 29. decembar 1911Beograd, 7. novembar 2010) bio je srpski inženjer, doktor elektrotehnike i akademik SANU.

Ilija Obradović
Lični podaci
Datum rođenja(1911-12-29)29. decembar 1911.
Mesto rođenjaBeograd, Kraljevina Srbija
Datum smrti7. novembar 2010.(2010-11-07) (98 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija

Biografija uredi

Diplomirao je na Mašinsko-elektrotehničkom odseku Tehničkog fakulteta u Beogradu. Doktorsku disertaciju Elektromotorischer Schnellregler mit grosser verstellkraft (u slobodnom prevodu: „Elektromotorni brzi upravljač sa velikom regulacijom”) odbranio je na Tehničkoj visokoj školi u Darmštatu 1940. godine.[1]

Bio je direktor Elektrotehničkog instituta „Nikola Tesla“ 1953-1961, zatim naučni savetnik Industrije električnih mašina „Sever“ u Subotici 1961-1969, savetnik u Elektronskoj industriji u Beogradu 1969-1973.[2] Učestvovao je u izradi mnogih važnijih elektroprivrednih objekata u Srbiji, kao i u ostalim bivšim jugoslovenskim republikama. Objavio je više stručnih i naučnih radova, oblast rada bila je elektrotehnika, posebno problem stabiliteta i regulacija složenih visokonaponskih mreža. Bio je član odeljenja tehničkih nauka Srpske akademije nauka i umetnosti. Postao je dopisni član 1952. godine, a redovni 1958. godine. Bio je zamenik sekretara Odeljenja tehničkih nauka od 1962. do 1971. Bio je član Njujorške akademije nauka od 1982. godine.

Dobitnik je Oktobarske nagrade grada Subotice 1964. godine. Uređivao je časopis „Elektroprivreda“, izdanja Instituta „Nikola Tesla“ i Annales de le Association internationale pour le Calcul Analogique.

Bio je član počasnog odbora 6. Međunarodnog simpozijuma posvećenog Nikoli Tesli oktobra 2006. godine.[3].

Ilija Obradović je preminuo 7. novembra 2010. u Beogradu kao, u tom trenutku, najstariji živi akademik SANU i po godinama i po stažu.

Reference uredi

  1. ^ Ko je ko u Srbiji 1991, Beograd 1991. strana 331, tekst „Obradović Ilija“
  2. ^ „Biografija na sajtu SANU”. Arhivirano iz originala 05. 03. 2016. g. Pristupljeno 10. 11. 2010. 
  3. ^ Počasni odbor

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi