Kamora (italijanski: [kaˈmɔrra]; je italijanska kriminalna organizacija i kriminalno društvo tipa italijanske mafije i kriminalno društvo koje potiče iz regiona Kampanije. To je jedna od najstarijih i najvećih kriminalnih organizacija u Italiji, koja datira iz 17. veka. Organizaciona struktura Kamore podeljena je na pojedinačne grupe koje se takođe nazivaju "klanovi". Svaki kapo ili "šef" je glava klana, u kome može biti na desetine ili stotine članova, u zavisnosti od moći i strukture klana. Italijanska vlada smatra da je Camorra najnasilnija, ubilačka i najstrašnija kriminalna organizacija u Italiji. FBI smatra da je Kamora među „najmoćnijim, tehnološki najnaprednijim, dobro opremljenim, sofisticiranim i opasnim kriminalnim sindikatima na svetu“ sa polumilitarizovanom operacijom. Shodno tome, pošto klanovi Kamore deluju nezavisno, skloniji su međusobnoj svađi. Glavni poslovi Kamore su trgovina drogom, reketiranje, falsifikovanje i pranje novca. Takođe nije neobično da se klanovi Kamore infiltriraju u politiku svojih oblasti.

Od ranih 1980-ih i svog učešća u trgovini drogom, Kamora je stekla snažno prisustvo u drugim evropskim zemljama, posebno u Španiji. Klanovi Kamore obično održavaju bliske kontakte sa južnoameričkim narko kartelima, što olakšava dolazak droge u Evropu.

Prema napuljskom javnom tužiocu Đovanu Meliju, tokom govora Komisije za borbu protiv mafije 2021. godine, najmoćnije grupe Kamore u današnje vreme su klan Mazarela i Alijansa Sekondiljano. Potonji je savez klanova Ličardi, Kontini i Malardo.

Organizacija uredi

Kamora za razliku od sicilijanske Mafije nema centralizovanu strukturu, nego se sastoji od više nezavisnih kriminalnih bratstava koja se ponekad i međusobno sukobljavaju. Broj kamorinih klanova je u stalnom porastu, tako da je 1983. godine zabilježeno 12, 1987. 26, a naredne godine 32 bratstava. Danas se procjenjuje da Kamora ima 111 kriminalnih bratstava sa preko 6.700 članova u Napulju i bližoj okolini.[1] Jedna od glavnih kamorinih aktivnosti je trgovina narkoticima.[2]

Pokrajina Kampanija čiji je glavni grad Napulj, je jedna od najsiromašnijih pokrajina u Italiji. Prema izvještaju Đuzepea Pizana načelnika odbora za borbu protiv organizovanog kriminala u Republici Italiji, u Napulju više od 95 odsto stanovništva živi pod uticajem kriminala.[3] Stanovnici područja zahvaćenih organizovanim kriminalnom su najsiromašniji u Italiji.[3]

Istorija uredi

 
Članovi Kamore u Napulju 1906.

Poreklo Kamore je nejasno. Možda datira iz 17. veka kao direktan italijanski potomak španskog tajnog društva Gardunja, osnovanog 1417. Zvaničnici Kraljevine Napulja su možda uveli ovu organizaciju u ovu oblast, ili se ona postepeno razvijala od male kriminalne bande koje su delovale u napuljskom društvu krajem 18. veka. Međutim, nedavna istorijska istraživanja u Španiji sugerišu da Gardunja nije postojala i da je njen legendarni status bio zasnovan na izmišljenoj knjizi iz 19. veka.

Prva zvanična upotreba Kamore kao reči datira iz 1735. godine, kada je kraljevskim dekretom odobreno osnivanje osam kockarnica u Napulju. Reč je verovatno mešavina, ili portmanto, „kapo“ (šef) i napuljske ulične igre, „morra“. Nakon što je lokalna vlast zabranila kockanje, neki ljudi su počeli da teraju igrače da plaćaju za zaštitu od pažnje policije.

Kamora je nastala tokom haotičnog vakuuma moći između 1799. i 1815. godine, kada je na talasu Francuske revolucije i Burbonske restauracije proglašena Partenopska republika. Prvo zvanično pominjanje Kamore kao organizacije datira iz 1820. godine, kada je u policijskim zapisima detaljno opisan disciplinski sastanak Kamore, tribunala poznatog kao Gran Mamma. Te godine je otkriven prvi pisani statut Kamore, frieno, koji ukazuje na stabilnu organizacionu strukturu u podzemlju. Još jedan statut otkriven je 1842. godine, koji se odnosi na obrede inicijacije i sredstva izdvojena za porodice zatvorenika. Organizacija je takođe bila poznata kao Bella Società Riformata, Società dell'Umirtà or Onorata Società.

Kamora nikada nije bila centralizovana organizacija, već umesto toga labava konfederacija različitih, nezavisnih klanova, grupa ili porodica. Svaka grupa je bila vezana rodbinskim vezama i kontrolisanim ekonomskim aktivnostima koje su se odvijale na njenoj određenoj geografskoj teritoriji. Svaki se brinuo o svom poslu, štitio svoju teritoriju, a ponekad je pokušavao da se proširi na račun druge grupe. Postojala je neka minimalna koordinacija da bi se izbeglo međusobno mešanje. Porodice su se nadmetale u održavanju sistema kontrole i ravnoteže među jednakim silama.

Jedna od strategija Kamore za sticanje društvenog prestiža bila je i ostala političko pokroviteljstvo. Porodični klanovi su postali omiljeni posrednici lokalnih političara i javnih zvaničnika zbog njihovog držanja u zajednici. Zauzvrat, šefovi porodice su koristili svoj politički uticaj da pomognu i zaštite svoje klijente od lokalnih vlasti. Kroz mešavinu grube sile, političkog statusa i društvenog vođstva, klanovi Kamore stekli su se kao posrednici između lokalne zajednice i birokrata i političara na nacionalnom nivou. Davali su privilegije i zaštitu i intervenisali u korist svojih klijenata, u zamenu za njihovo ćutanje i savlađivanje prema lokalnim vlastima i policiji. Sa svojim političkim vezama, glave velikih napuljskih porodica postale su posrednici moći u lokalnim i nacionalnim političkim kontekstima, pružajući napuljskim političarima široku izbornu podršku, a zauzvrat primajući beneficije za svoju biračku jedinicu

Zanimljivosti uredi

Italijanski režiser Mateo Garone je 2008. po istoimenom romanu novinara Roberta Savijana snimio polu dokumentarni film Gomora koji prikazuje način života članova Kamore i stanovništva Napulja koje je zahvaćeno uticajem organizovanog kriminala i siromaštva.

Po Kamori je nazvan i istoimeni film Paskvalea Skvitijerija iz 1972.

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi