Karanovo kultura

археолошка култура

Karanovo kultura je neolitska kultura (Karanovo I-III oko 62. do 55. veka pre nove ere) koja je dobila ime po bugarskom selu Karanovo [bg] (Karanovo, Slivenska oblast 42° 30′ 41″ N 25° 54′ 54″ E / 42.51139° S; 25.91500° I / 42.51139; 25.91500). Kultura, koja je deo dunavske civilizacije, smatra se najvećim i najvažnijim agrarnim naseljem u dolini reke Azmak.[1]

Oktriće uredi

 
Keramička posuda, 6. milenijum pre nove ere (Karanovo I)

Arheolozi su otkrili naselje 1930-ih godina kada je u Karanovu iskopan Tel - naseobinska humka.[1] Naselje na vrhu brda sastoji se od 18 zgrada u kojima je živelo oko 100 stanovnika. Lokalitet je bio naseljeno manje-više kontinuirano od ranog 7. do ranog 2. milenijuma pre nove ere. Karanovska kultura poslužila je kao temelj istočnobalkanske kulturne sekvence. [2] Slojevi u Karanovu su korišćeni kao hronološki sistem za praistoriju Balkana. Ova kultura je imala sedam velikih faza: Karanovo I i II, koje su postojale paralelno sa Starčevom ; Karanovo III (Veselinovo); Karanovo IV; Karanovo V (Marica); Karanovo VI (Gumelnita); i Karanovo VII, koji je nastao tokom ranog bronzanog doba. [2] Karanovo I se smatra nastavkom bliskoistočnog naselja.[3] Činilo se da je Karanovo VI doživelo kolaps oko 4000. godine pre nove ere bez ikakvih znakova osvajanja ili preseljenja.[4]

Karakteristike uredi

Neke od glavnih karakteristika karanovske kulture su belo farbana grnčarija i tamno farbane posude dobijene iz tella.[5] Ovi artefakti su bili posebno povezani sa prvom i drugom fazom arheološke kulture.[6] Određeni artefakti kulture dovedeni su u vezu sa kulturnim pojmom plodnosti. [7] Tu je i Karanovo makroblajd tehnologija, koja je karakterisala polustrmo i strmo retuširanje, kao i upotrebu žutog kremena sa belim mrljama.[8] Ova posebna tehnologija, koja je takođe poznata kao „karanovsko sečivo“, [9] pojavila se tokom rane neolitske faze kulture.[8] Naučnici primećuju njegovu zanimljivu dužinu i širinu: 100 mm dužine i između 15 mm i 23 mm širine.[8]

Karanovo II se razlikuje od svog prethodnika po uticaju na tračansku kulturu, odnosno asimilaciji njenih elemenata u uticaje nasleđene iz Karanova I.[10] Osnovne karakteristike ove faze nastavljene su do Karanova III i posebno su bile izražene u njenoj gruboj izradi. posuđe, kao što su vrčevi, plitke posude i cilindrične vaze (npr Kugel ).[10]

Pogrebne prakse Karanova I i II bile su slične običajima drugih istočnobalkanskih kultura.[11]

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b Danver 2015, str. 271
  2. ^ a b Gimbutas 1974, str. 248
  3. ^ Whittle, Alasdair; Hofmann, Daniela; Bailey, Douglass W. (2008). Living Well Together? Settlement and Materiality in the Neolithic of South-East and Central Europe (na jeziku: engleski). Oxbow Books. ISBN 978-1-78297-481-9. 
  4. ^ Stornoway, Jack (2019). Broken Timelines - Book 3: The Indo-Europeans and Harappans (na jeziku: engleski). Digital Ink Productions. ISBN 978-1-989604-36-6. 
  5. ^ Colledge, Sue; Conolly, James (2007). The Origins and Spread of Domestic Plants in Southwest Asia and Europe. Oxon: Routledge. str. 93. ISBN 9781598749885. 
  6. ^ Colledge, Sue; Conolly, James (2007). The Origins and Spread of Domestic Plants in Southwest Asia and Europe. Walnut Creek, CA: Left Coast Press. str. 93. ISBN 978-1-59874-988-5. 
  7. ^ Reichard, Tsirtsoni & Nedelcheva 2017, str. 105
  8. ^ a b v Reingruber, Agathe; Tsirtsoni, Zoï; Nedelcheva, Petranka (2017). Going West?: The Dissemination of Neolithic Innovations Between the Bosporus and the Carpathians, Volume 3. Oxon: Routledge. str. 57, 61. ISBN 9781138714830. 
  9. ^ Reingruber, Tsirtsoni & Nedelcheva 2017, str. 16
  10. ^ a b Boardman, Edwards & Hammond 2003, str. 115
  11. ^ Fowler, Harding & Hofmann 2015, str. 930
  12. ^ „Ceramic vessel”. Bulgarian Heritage. 
  13. ^ „Karanovo culture, tulip-shaped vase”. 
  14. ^ „Tulip vessel”. Bulgarian Heritage. 
  15. ^ „Ceramic vessel”. Bulgarian Heritage. 
  16. ^ „Anthropomorphic vessel”. Bulgarian Heritage. 
  17. ^ Haarmann, Harald (2020). The Mystery of the Danube Civilisation. Marix Verlag. ISBN 9783843806466. 
  18. ^ „Amulet”. Bulgarian Heritage. 
  19. ^ „Beads”. Bulgarian Heritage. 

Literatura uredi