Kvorum predstavlja najmanji broj članova jedne organizacije čije je prisustvo na sjednici potrebno za pravosnažno donošenje odluka.

Glasački talon protiv Temistoklea; kvorum od 6.000 bio je potreban za ostrakizam pod atinskom demokratijom, prema Plutarhu; sličan kvorum bio je potreban u sljedećem vijeku za odobrenja državljanstva[1]

Konstituisanje kvoruma

uredi

Broj članova tijela potrebnih da kvorum bude konstituisan zavisi od prirode tog tijela i jasno i precizno je definisan u aktima tog tijela (na primjer: ustav, poslovnik, statut itd.). Kvorum, takođe, može biti propisan zakonom.

Kvorum je najčešće definisan kao većina članova datog tijela — i to, ili prosta većina (50% glasova + 1 glas) ili kao dvotrećinska većina (⅔ glasova). Ovo ne mora uvijek ovako da bude. Moguće je da organizacija ili tijelo u svojim aktima definiše i kvorum koji je manji ili veći od navedenog.

Kvorum u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine

uredi

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH

uredi

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine broji 42 predstavnika/zastupnika. Kvorum u ovom tijelu definisan je kao prosta većina, što iznosi 50% + 1 glas, tj. 22 od 42 predstavnika.

Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH

uredi

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine broji po pet članova iz reda sve tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini, tj. ukupno 15 članova. Kvorum u Domu naroda definisan je kao dvotrećinska većina, pri čemu ona važi za svaki od tri konstitutivna naroda, tj. po tri člana iz reda svakog od tri konstitutivna naroda.

Reference

uredi
  1. ^ Sinclair, R. K. (1988). Democracy and Participation in Athens. Cambridge University Press. str. 114—9. ISBN 0521423899.