Klasifikacija mentalnih poremećaja povezanih sa alkoholom

Klasifikacija mentalnih poremećaja povezanih sa alkoholom je sistematizovan prikaz širokog spektra psihičkih poremećaja povezanih sa upotrebom alkohola, čija težina varira od intoksikacije (trovanja) bez komplikacija i štetne upotrebe do psihotičnih stanja i demencije.[1][2][3] Alkoholizam je najrasprostranjenija bolest zavisnosti i posle depresije to je mentalni poremećaj koji u najvećem broju slučajeva doprinosi invalidnosti na globalnom nivou.[4]

Administrativna medicina (pa samim tim i alkohologija) zasniva se na Međunarodnoj klasifikaciji bolesti (MKB 10), te su shodno tome psihički poremećaji povezani sa alkoholom, koji su prezentovani na ovoj stranici, usklađeni je aktuelnom Međunarodnom klasifikacijom bolesti MKB 10, Svetske zdravstvene organizacije (SZO), iz 1992.[5]

Psihički poremećaji povezani sa alkoholom uredi

Poremećaji zbog upotrebe alkohola uredi

MKB 10 Poremećaj Načini upotrebe alkohola i karakteristike Dijagnoza
F 10.1 Zloupotreba alkohola

1. Upotrebe alkohola koja dovodi do oštećenja zdravlja. Oštećenja zdravlja mogu biti:

  • Organska (npr ciroza jetre)
  • Mentalna (npr povremeni depresivni poremećaj zbog prekomernog pijenja alkohola).

2. Upotrebe alkohola ne zadovoljava kriterijume za dijagnozu zavisnosti od alkohola

Da bi se postavila djagnoza zloupotreba alkohola, tokom ispitivanja
mora da se utvrdi aktuelno oštećenje koje utiče na kvalitet fizičkog ili mentalnog zdravlja osobe koja pije.
F 10.2 Zavisnost od alkohola

1. Jaka žudnja ili osećaj prinude za uzimanjem alkohola.

2. Otežana kontrola nad uzimanjem alkohola u smislu početka, završetka ili nivoa upotrebe.

3. Fiziološki apstinencijalni sindrom kada je upotreba alkohola:

  • Prestala ili je smanjena
  • Sa namerom da se ublaže ili izbegnu apstinencijalni simptomi.

4. Dokaz o toleranciji – neophodne su povećane doze alkohola da bi se postigli efekti koji su ranije dobijali nižim dozama.

5. Progresivno zanemarivanje alternativnih zadovoljstava ili interesovanja zbog 1) jaka žudnja ili osećaj prinude za uzimanjem alkohola.

6. Nastavljanje sa upotrebom alkohola i pored jasnih činjenica o nespornim štetnim posledicama.

Konačna dijagnoza zavisnosti može se postaviti samo ako kod pacijenta postoje najmanje tri ili više od navedenih šest fenomena doživljenih ili manifestovanih u nekom periodu tokom prethodne godine.

Poremećaji uzrokovani alkoholom uredi

MKB 10 Psihički poremećaji
F 10.0 Intoksikacija alkoholom
F 10.07 Patološka alkoholna intoksikacija
F 10.3 Alkoholni apstinencijalni sindrom
F 10.4 Apstinencijalni sindrom sa delirijumom
F 10.51 Psihotični poremećaj prouzrokovan alkoholom, sa sumanutostima
F 10.52 Psihotični poremećaj prouzrokovan alkoholom, sa halucinacijama
F 10.6 Perzistentni amnestički poremećaj prouzrokovan alkoholom
F 10.71 Poremećaj ličnosti ili ponašanja uzrokovan alkoholom
F 10.73 Demencija prouzrokovana alkoholom
F 10.8 Poremećaj raspoloženja prouzrokovan alkoholom
F 10.8 Anksiozni poremećaj prouzrokovan alkoholom
F 10.8 Seksualne smetnje prouzrokovane alkoholom
F 10.8 Poremećaj spavanja prouzrokovan alkoholom
F 10.9 Poremećaj vezan za alkohol, neodređen

Psihijatrijski poremećaji kod zavisnika od alkohola uredi

Kod osoba sa komorbiditetom („više dijagnoza”) zavisnost od alkohola istovremeno se javlja i sa drugim psihičkim poremećajima.[6] Kod komborditeta u kliničkoj praksi kod zavisnika od alkohola najčešće se prepoznaju dva tipa komorbiditeta:

  • Primarni alkoholizam sa posledičnim psihičkim poremećajima.
  • Primarni psihički poremećaji sa sekundarno razvijenim simptomatskim alkoholizmom (osobe koriste alkohol da bi se izvesno, ograničeno, vreme osećale bolje).[7]

Učestalost pojedinih psihijatrijskih poremećaja kod zavisnika od alkohola.[8] uredi

Psihijatrijski poremećaj Komorbiditet kod zavisnika od alkohola
Bipolarni afektivni poremećaj
5%
Shizofrenija
3%
Nespecifikovana psihoza
11%
Afektivni i anksiozni poremećaji
81%
Teška depresija
34%
Poremećaj ličnosti
53%
Umerena depresija
47%
Teški anksiozni poremećaji
32%

Izvori uredi

  1. ^ Frances R, Franklin J, Borg L. Psychodinamics. In: Galanter M, Kleber H, editor. Textbook of Substance Abuse Treatment. Washington (NW): The American Psychiatric Press; 1994.
  2. ^ WHO. Framework for alcohol policy in the WHO European Region. WHO Regional Office for Europe, Copenhagen, 2006
  3. ^ WHO. Global Status Report on Alcohol 2004. World Health Organization, Department of Mental Health and SubstanceAbuse, Geneva, 2004
  4. ^ Anderson P, Blumberg B. Alcohol in Europe. London: Institute of Alcohol Studies; 2006.
  5. ^ .Svetska zdravstvena organizacija Ženeva: MKB–10 Klasifikacija mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja: Klinički opisi i dijagnostička uputstva. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva; 1992.
  6. ^ Schuckit MA. Comorbidity between substance use disorders and psychiatric conditions. Addiction 2006; 101: 76–88.
  7. ^ Schuckit MA. Alcohol use disorders. Lancet 2009; 373: 492–501.
  8. ^ Hasin DS, Goodwin RD, Stinson FS, Grant BF. Epidemiology of major depressive disorder: results from the National Epidemiologic Survey on Alcoholism and Related Conditions. Arch Gen Psychiatry 2005;62 (10):1097-106

Spoljašnje veze uredi



 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).